Od ovog Inzkovog poteza uslijedio je niz reakcija na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni, a političari iz RS-a odlučili su bojkotovati rad svih institucija države pa se tako Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nalazi u svojevrsnoj blokadi koju mnogi ocjenjuju kao prolazno stanjem koje će trajati dok traju i godišnji odmori, a to je, bar kada je riječ o bh. parlamentarcima, period augusta.
U međuvremenu, u Bosnu i Hercegovinu stigao je novi visoki predstavnik, iskusni političar i donedavni član Bundestaga Christian Schmidt, koji je poručio kako u Bosnu i Hercegovinu nije došao da posmatra stvari, već da djeluje u skladu sa svojim ovlastima.
Između ostalog, u jednom od prvih obraćanja tokom primopredaje dužnosti u OHR-u Schmidt je zahvalio Inzku na donošenju zakonske zabrane negiranja genocida, čime je jasno pokazao da je Inzkova odluka produkt dobro koordiniranog djelovanja međunarodne zajednice, prije svega zapadnih zemalja.
Koliko god reakcije na bh. političkoj sceni bile burne, dopune zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida su tu i neminovno će postati dio pravne svakodnevnice u Bosni i Hercegovini.
Koliko je zakon "dobar"?
O tome koliko je ovakvo zakonsko rješenje dobro i da li ono u nekim dijelovima, bar na papiru, pokazuje određene mane, razgovarali smo s advokatom Asimom Crnalićem, koji je za Klix.ba govorio o "Inzkovom zakonu", kako je to već sada postalo popularno reći u medijskom prostoru.
Jedno od osnovnih pitanja koja se tiču ovog zakonskog rješenja, a koje je izazvalo brojne rasprave, tiče se njegove univerzalnosti i konkretnosti. Dok s jedne strane stručnjaci i političari tvrde kako zakon nije dovoljno konkretan u nekim dijelovima, drugi ističu kako je upravo njegova širina jasan pokazatelj kako je zakon pravljen jednako za sve te da obuhvata skoro pa sve što ovakvi zakoni i treba da obuhvataju.
Naš sagovornik ističe da je u ovom trenutku rano govoriti o tome da li postoje razlike koje mogu dovesti do potpuno oprečnih tumačenja zakona te da se za to treba prije svega pratiti sudska praksa u budućnosti.
"U krivičnom pravu načelo zakonitosti pretpostavlja da propisi o krivičnom djelu i sankciji moraju biti jasni i određeni. Dopune Krivičnog zakona BiH, koje je donio Visoki predstavnik, ispunjavaju taj standard. Rano je govoriti o velikoj razlici u tumačenju zakona. To teba prepustiti sudskoj praksi. Uostalom, Sud BiH je nadležan za primjenu ovog zakona pa se očekuje jedinstvena sudska praksa", ističe Crnalić na početku razgovora.
S obzirom na to da je Valentin Inzko na neki način u "amanet" ostavio zakon domaćim institucijama, ali i novom visokom predstavniku, koji je rekao kako će poštovati njegove odredbe, mnogi su se pitali da li bi u budućnosti novi visoki predstavnik trebao donositi određene dopune ovakvog zakonskog rješenja. Crnalić smatra kako to ne bi bio dobar potez.
"Nikakve dopune u skorom vremenu nisu poželjne. Takvo nastojanje bio bi argument protivnicima Dopuna Krivičnog zakona BiH", jasno poručuje advokat.
Kako procesuirati veći broj slučajeva?
Nakon što je Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, očekivano, najviše reakcija uslijedilo je iz RS-a, a najglasniji u odbacivanju zakona bio je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, koji se otvoreno protivio ovakvom zakonskom rješenju. U moru besmislenih konstrukcija na koje ne vrijedi trošiti riječi, Milorad Dodik je uporno potencirao jednu stvar koja s aspekta prava sigurno može biti zanimljiva za analizu.
Naime, Milorad Dodik je nakon Inzkove odluke otvoreno pozvao sve Srbe da se dobrovoljno prijave u Tužilaštvo BiH. Ovaj naizgled potpuno nelogičan potez iza sebe krije određena, pravno zanimljiva tumačenja.
Prema izmjenama Krivičnog zakona, jasno se navodi da će se kaznom zatvora kazniti svako ko "javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana", navodi se u izmjeni. U ovom slučaju, osobe se kažnjavaju kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Između ostalog, navodi se da i ko javno negira genocid, ratni zločin, zločin protiv čovječnosti u skladu s presudama domaćih i međunarodnih sudova, može se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Samim tim dolazimo do ključnog dijela. Hipotetički, ukoliko bi se u Tužilaštvo BiH zaista prijavilo hiljade osoba za koje se tvrdi da negiraju genocid, kako bi u tom slučaju Tužilaštvo Bosne i Hercegovine reagovalo i kako bi se veći broj slučajeva uopće procesuirao? Također, čini se kako dopune jasno definiraju i samo zatvorske kazne u slučaju ovih djela, što također dovodi do pitanja kako bi se potencijalno sutra smjestio veći broj osoba u zatvor. Međutim, Crnalić detaljno objašnjava ove na prvi pogled nejasne dijelove.
"Zakoni i suđenja su ozbiljni elementi društvenog života.Parodiji nema mjesta. Ne postoji država u kojoj su svi počinitelji krivičnih djela procesuirani. Ali svaka država nastoji privesti pravdi sve kriminalce. Važno je da građani znaju da mogu krivično odgovarati ako krše odredbe Dopuna Krivičnog zakona BiH. Novčanu kaznu moguće je izreći ublažavanjem kazne ispod zakonskog minimuma, a razlika između javnih funkcionera i građana već je napravljena u stavu '7' Dopuna Krivičnog zakona BiH", pojašnjava advokat.
Odluke NSRS-a "padaju" pred Ustavnim sudom BiH?
Kao odgovor na izmjene Krivičnog zakona BiH, Narodna skupština Republike Srpske je nedugo nakon toga donijela niz odredbi kojima se zabranjuje vrijeđanje entiteta Republika Srpska i funkcionera koji u ovom entitetu obavljaju dužnost.
Između ostalog, u NSRS-u je usvojen Prijedlog zakona o dopuni Krivičnog zakona RS-a kojim se, između ostalog, kažnjavaju kaznom zatvora i do 15 godina oni koji omalovažavaju RS, njen grb, amblem i himnu te nazivaju entitet genocidnom tvorevinom, ukoliko krivično djelo bude izvršeno u namjeri promjene ustavnog uređenja Republike Srpske, njene teritorijalne cjelovitosti ili nezavisnosti.
S obzirom na to da su i ove odluke sporne iz više razloga, a upitna je i njihova provodivost, pitali smo sagovornika koliko one zapravo "piju vode" u praksi i da li će možda u budućnosti biti predmet rasprava na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.
Također, s obzirom na to da se u ovim dopunama spominje i to da će kažnjen biti svako ko RS nazove "genocidnom tvorevinom", pitali smo sagovornika da li je rukovodstvo NSRS-a stavljanjem u zakon ovog pojma, koji je do sada bio više dio javnog prostora, na neki način formalizirao, i kroz zakon utvrdio ovaj termin i time mu "nesvjesno" dao dodatnu jačinu.
"Uvreda i kleveta su dekriminizirane u BiH. Očekujem da će dopune Krivičnog zakona Republike Srpske biti predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH. Svaki pojam pa i 'genocidna tvorevina', ako je upotrijebljen u krivičnopravnoj normi, ima pravno značenje. U konkretnom slučaju, oni koji upotrebljavaju tu sintagmu trebaju računati da mogu biti procesuirani", poručuje na kraju razgovora za Klix.ba Asim Crnalić.
