Zakonske izmjene zatražio je Nezavisni blok zaključivši da novca za djecu ima obzirom da su za deset godina od akciza na duhan prikupljene 6,4 milijarde KM .
Nažalost u Parlamentu BiH, ovu inicijativu nisu prepoznali kao bitnu i prioritetnu. Od svog konstituisanja održali su jednu sjednicu i to onu konstitutivnu početkom decembra prošle godine. Pa iako nisu ništa radili plate su uredno primili i to pozamašne. Uzećemo samo onu najnižu 4.000 KM neto, 42 parlamentarca i tri mjeseca nerada - decembar, januar, febrar. Nerad plaćen debelo -504. 000 KM.
Ekonomista Faruk Hadžić kaže da nam političari po ko zna koji put pokazuju da njima nisu prioritet građani ove zemlje već kome će šta pripasti u Vijeću ministara i ko će dobiti koju fotelju i novu funkciju.
“Njihov je posao da zakažu sjednicu, usvoje dopune samo jednog člana zakona i osiguraju novac za liječenje djece. Posao od sat vremena. Ali nažalost to im nije im prioritet iako bi i mali dio sredstava koja se godišnje prikupljaju od akciza na duhan bila dovoljna za dodatnih 20 miliona eura za liječenje teško oboljele djece”, kaže Hadžić.
I ranije je bilo sličnih inicijativa, ali su svaku stopirali političari jer im jednostavno nije do davanja novca za zdravstvo, teško oboljele pacijente, dijagnostiku, nabavku nedostajućeg materijala i opreme, izgradnju novih bolnica ili obezbjeđivanje kvalitetne medicinske usluge. Njima savršeno odgovara da što duže ostane nejasno kako se i na šta troše milioni od akciza.
Tako je prošle godine propala i inicijativa Udruženja žena oboljelih i liječenih od karcinoma dojke i ostalih malignih oboljenja iz cijele BiH. Tražili su da se dio novca od akciza na duhan, usmjeri na liječenje raka. Dobili su medijsku podršku svih - političara, ministara, premijera, ali ne i dio novca od akciza.
"Naš prijedlog je bio da se izmjenama zakona o akcizama na duhana ta sredstva koriste za tretman onkoloških pacijenata. Prema našem prijedlogu, akcize od 60 miliona KM na godišnjem nivou predstavljaju samo 8,1 odsto od iznosa akciza koje se prikupe na duhan i duhanske prerađevine. Nažalost nikada od nadležnih nismo dobili bilo kakav odgovor”, istakla je za Buku Spomenka Hadžić, predsjednica Udruženja "Renesansa".
Sličan scenarij se dogodilo i 2013. godine. Prijedlog da se dio novca od akciza usmjeri u zdravstvo je iamo podršku vlasti u oba entiteta, i od Savjeta ministara, ali na tome se sve zautavilo. Govorilo se da je zapelo kod Upravnog odbora UIO BiH, a govolilo se i da o njoj nikada nisu ni raspravljali.
Praksu da se novac od akciza na duvan i alkohol izdvaja u zdravstvo uvele su mnoge evropske zemlje, vođene logikom da onaj ko svjesno ugrožava svoje zdravlje treba više da izdvoji za potencijalno liječenje.
Takav primjer je, recimo, Hrvatska u kojoj se za zdravstvo odvaja 32 posto od ukupnih prihoda od akciza na duvan i alkohol.
Nažalost u BiH riješenja za ove, ali i druge „boljke“ koje opterećuju zdravstveni sistem nema i neće ga biti sve dok politika bude kalkulisala sa zdravljem ljudi.
