Prevaranti koriste različite tehnike, kao što su phishing, spamming ili lažne online trgovine, kako bi došli do ličnih podataka i novca ljudi.
Zbog toga je važno biti oprezan i edukovan o različitim vrstama internetskih prevara te poduzeti mjere koje uključuju korištenje jakih šifri, antivirusnog i protu-spyware softvera, provjeru sigurnosti web stranica i provjeru identiteta osobe s kojom se komunicira online.
Važno je također biti svjestan da prevaranti često koriste emocionalne trikove kako bi privukli žrtve zbog želje za profitom.
U BiH internetske prevare su sve češće, posebno u vezi s online kupovinom jer se korištenje istih povećava iz godine u godinu. Prevaranti koriste lažne web stranice i lažne profile na društvenim mrežama kako bi uvjerili ljude da kupuju proizvode ili usluge koje zapravo ne postoje ili ne isporučuju ono što je naručeno.
Tim povodom kontaktirali smo portparola Federalne uprave policije Emila Sućesku koji je za Klix.ba istakao da, kada su u pitanju prijave prevara pri internet kupovini, taj broj puno ne odstupa od prošlih godina.
"Internet prevare ne odstupaju, kao i u prethodnom periodu, te se može reći da je na istom nivou kao i u prethodnim godinama", kazao je Sućeska.
On je napomenuo da građani moraju brinuti o svojim internet računima.
"Kada su u pitanju rizici, napominjeno da građani treba da vode računa o svojoj ličnoj zaštiti na internetu u smislu kvalitetne zaštite svojih računa (na društvenim mrežama, elektronske pošte i dr.) te da paze da ne postanu žrtve phishinga", naglasio je.
Kako prepoznati phishing?
Kada se govori o Phishing, to je proces putem kojega prevaranti dobivaju pristup osjetljivim podacima poput korisničkih imena, šifri ili podataka s kreditnih kartica, slanjem lažnih elektronskih ili tekstualnih poruka, koje izgledaju kao da su ih poslale legitimne organizacije. Poruke najčešće izgledaju kao da dolaze od banaka, popularnih društvenih mreža ili internet stranica za kupovinu i prodaju.
On se uglavnom izvodi putem e-poruka ili tekstualnih poruka u realnom vremenu (instant messaging), u kojima se od korisnika često traži da na lažnim internet stranicama (koje su gotovo identične stvarnim stranicama), ostave svoje podatke.
"Čak se i na legitimnim stranicama mogu pojaviti lažni skočni prozori (pop-ups). Čim kliknete na takav prozor ili unesete svoje lične podatke ili podatke za identifikaciju, vaši podaci odlaze nekom drugom. To znači da od tog trenutka neko nepozvan može pristupiti vašim računima", dodaje.
Sućeska je naglasio da građani sami moraju poduzeti mjere zaštite poput duple autentifikacije.
"Građani moraju da vode računa kada kupuju putem interneta i da u tom segment preduzmu mjere na zaštiti svojih računa poput duple autentifikacije prilikom pristupanja ili primanja obavijesti ukoliko se njihovom računu pristupa sa novog uređaja i drugo", zaključio je.
Loš pravopis i oblikovanje teksta
Lažne e-poruke mogu biti poslane sa adresa koje su naizgled slične službenim adresama institucija sa kojima komunicirate, ali ako ih pažljivije pogledate, uočit ćete razliku u odnosu na pravu adresu. Lažna e-poruka može, ali i ne mora biti naslovljena na vas lično. Može počinjati vašim ličnim imenom ili npr. sa "Cijenjeni korisniče" i slično.
Obično se traže lični podaci, poput šifri, podataka o korištenje internet bankarstva, kontakata ili brojeva kreditnih kartica.
E-poruka nekada može da sadrži gramatičke i pravopisne greške. Nadalje, lažna internet stranica može imati nešto drugačiji izgleda, te sadržavati pogrešno napisane riječi. Može biti napisana lošim bosanskim, srpskim ili hrvatskim jezikom, odnosno zvučati kao loš, automatizovani prijevod (npr. sa Google prevodioca).
Kako bi se što efikasnije zaštitili od prevara na internetu, neophodno je oprezno postupati sa svim e-porukama koje dobivamo.
Zaključak je jasan, povratne adrese ili adrese pošiljaoca mogu se lažirati i zato uvijek treba imati na umu da nije preporučljivo otvarati poveznice iz neočekivanih ili sumnjivih e-poruka. Problem predstavlja i to što je BiH jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja nema zakon o elektronskoj kupovini, a postojeći zakoni taj segment nisu dobro definisali.
