Onaj ko želi da radi u Njemačkoj, ne mora da podnese zahtjev za dobijanje azila. Naprotiv – pravo na azil nema onaj ko želi da ga dobije samo zato da bi pronašao posao. Osim toga, svi tražioci azila imaju zabranu rada u prva tri mjeseca.
Ako neko zatraži azil, a da za to, kako stoji u propisima, “očito ne postoje opravdani razlozi”, može čak da dobije i zabranu ulaska u Njemačku i u države Šengenskog sporazuma. To se odnosi na skoro sve one koji podnesu zahtjev za azil a dolaze iz “zemalja sigurnog porijekla”. Među njih u međuvremenu spadaju sve zemlje zapadnog Balkana, dakle: Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija i Crna Gora.
O zahtjevima za azil građana tih zemalja se u pravilu odlučuje brže i oni skoro uvijek dobijaju negativan odgovor. Oni moraju brzo i da napuste Njemačku. Ukoliko se neko ne vrati dobrovoljno, onda se pristupa prisilnom povratku u domovinu, a troškove puta u pravilu snosi sama ta osoba.
Kako do legalnog posla u Njemačkoj?
Postoji razlika između državljana zemalja EU i onih koji to nisu. Državljani EU imaju pravo da se slobodno kreću i bez ograničenja traže posao i rade u Njemačkoj. Njima nije potrebna nikakva viza. Sličnu poziciju imaju i građani iz takozvanog Evropskog privrednog regiona odnosno iz Švajcarske.
Za strance iz trećih zemalja postoje drugačija pravila. Građani država Zapadnog Balkana mogu raditi u Njemačkoj samo ako imaju dozvolu boravka i dozvolu za rad. Postoje razne dozvole boravka: ograničena ili neograničena, postoji i takozvana “plava karta EU”.
Za dobijanje dozvole boravka neko mora da dokaže da ima dovoljno sredstava za život, da dobija platu kojom može da se izdržava, ili da neko ko se već nalazi u Njemačkoj garantuje izdržavanje te osobe.
To znači da neko ne može da doputuje u Njemačku i da potom zatraži isplatu socijalne pomoći ili pomoći za nezaposlene. To mogu samo oni koji već duže vremena borave u Njemačkoj i koji su za to vrijeme plaćali doprinose.
U pravilu važi: što su nečije kvalifikacije bolje te što bolje govori njemački jezik, to mu je jednostavnije da dođe i dugoročno ostane. Ako neko ima niže kvalifikacije ili nema završenu školu, vrlo je teško da pronađe posao i trajno ostane.
Tražim posao u Njemačkoj
Ko traži posao u Njemačkoj može zatražiti i “vizu za traženje posla”. Ta viza se dobija u ambasadi ili konzulatu Savezne Republike Njemačke. Pregled svih ambasada i konzulata Njemačke u svijetu možete pronaći ovdje: (http://www.make-it-in-germany.com/de/fuer-fachkraefte/deutschland-kennenlernen/deutschland-vor-ort#c5049 ).
Čak i ako neko dobije tu vrstu vize, on još uvijek ne može da radi. Ko pronađe radno mjesto onda podnosi zahtjev za dobijanje “dozvole boravka u svrhu obavljanja djelatnosti” (Aufenthaltstitel zum Zwecke der Erwerbstätigkeit). Nije potrebno da zbog toga napusti Njemačku, zahtjev može podnijeti direktno u toj zemlji
Dozvolu boravka može da dobije samo ako dokaže da može od svoje plate da finansira svoje izdržavanje.
Oni koji se već nalaze u Njemačkoj mogu da se, kao i ostali građani te države, obrate i Uredu za zapošljavanje. Radna mjesta mogu da se potraže na brojnim portalima u internetu (npr. www.xing.de).
Kako da pronađem radno mjesto iz inostranstva?
Za dodjelu radnih mjesta strancima koji se nalaze izvan Njemačke zadužen je poseban odjel pod nazivom ZVA pri njemačkoj Agenciji za rad
Radna mjesta se mogu pronaći na raznim internet portalima ili direktno na internet stranicama pojedinih firmi.
Posao se lakše nađe ako neko već govori njemački jezik. Osim toga je potrebno posjedovati i dokaze o završenom školovanju i obuci (diplome). Priznanje tih diploma može se zatražiti preko posebnih internet stranica (https://www.bq-portal.de ili www.anerkennung-in-deutschland.de/).
Ako neko pronađe odgovarajuće radno mjesto, postoji pravilo da on to mjesto ne može da dobije sve dok se ne provjeri da li za njega konkuriše neko od građana iz zemalja EU.
Izuzeci postoje u slučaju visokokvalifikovanih stručnjaka i ako neko ima diplomu za deficitarna zanimanja. To su zanimanja za koja se u Njemačkoj prijavljuje malo ljudi. U tom slučaju se odustaje od pravila koje nalaže prioritet za državljane zemalja EU. U pitanju su neki zanati te poslovi njege bolesnika.
Želim da nastavim školovanje u Njemačkoj
Onaj ko ima mjesto na nekoj školi ili mjesto za obuku u nekoj firmi, ko raspolaže dovoljnim sredstvima za vlastito izdržavanje, može da dobije ograničenu dozvolu boravka. Ona se izdaje na maksimalno dvije godine i može da se produži.
Onaj ko dobije dozvolu boravka u svrhu školovanja, dobija i radnu dozvolu za posao koji može da radi maksimalno deset sati nedjeljno. Ako je završio školovanje i želi da traži stalni posao, također može da zatraži i dobije produženje dozvole boravka.
Želim da studiram u Njemačkoj
Studiranje u Njemačkoj je moguće za osobe koje ispunjavaju uslove za upis na fakultet (univerzitet). U Njemačkoj je to u pravilu položena matura. Da li neka druga diploma stečena izvan Njemačke dolazi u obzir, provjerava se od slučaja do slučaja. Više informacija o tome možete da pronađete na ovoj stranici.
Ukoliko je diploma stečena u domovini nedovoljna za upis fakulteta Njemačkoj, može da se pohađa i takozvani “koledž za studiranje”. I u tu svrhu može da se podnese zahtjev za dobijanje vize.
Ako je neko već dobio mjesto na nekom fakultetu (univerzitetu) i ima dovoljno sredstava za život, taj može da dobije i dozvolu boravka. Bitno je da studiranje predstavlja glavni razlog boravka u Njemačkoj. Ne može, dakle, da se upiše neki vanredni ili studij preko interneta, pa da se onda zatraži dozvola boravka. Sa takozvanom “studentskom vizom” može da se radi neki sporedni posao, ne duže od 120 dana u godini.
Za one koji su pronašli radno mjesto u Njemačkoj
Ako je neko dobio konkretnu ponudu za posao, onda je mnogo lakše dobiti dozvolu boravka. On, opet, mora da dokaže da će dobijati platu koja je dovoljna za izdržavanje. Osim dozvole boravka, za većinu poslova je potrebna posebna dozvola Agencije za rad.
Za visokokvalifikovane, za naučnike, menadžere i posebna specijalna zanimanja to ne važi. Onima koji imaju fakultetsku diplomu nije potrebna dozvola za rad, nego potvrda da će zarađivati najmanje 48.400 eura bruto godišnje. U tom slučaju dobijaju “plavu kartu EU” koja važi četiri godine. Pod određenim okolnostima, visokovalifikovane osobe mogu odmah dobiti i trajnu dozvolu boravka u Njemačkoj.