Generacije studenata pamte njegova nezaboravna predavanja na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a njegova energija i dandanas oduševljava. Profesor Imamović istraživao je sa ekspedicijama širom svijeta razne kulture i znamenitosti, od Centralne Azije pa do Južne Amerike. Tokom agresije na našu zemlju bio je ratni direktor Zemaljskog muzeja i jedan je od ključnih ljudi koji su spasili sarajevsku Hagadu. Jedan je od inicijatora da se srednjovjekovni kraljevski grb s ljiljanima stavi na zastavu suverene i nezavisne države Bosne i Hercegovine, što je Predsjedništvo i usvojilo.
Cazin.net ima izuzetnu čast da profesor Imamović, bude autor na našem portalu, a prve tekstove ovaj bosanski Indiana Jones objavljuje o zlatnom dobu naše zemlje - Srednjovjekovna Bosna, stećci, bogumilstvo...
Uživajte.
E. Imamović KAKO SE MOLILO U PROŠLOSTI U BOSNI DA SE ZEMLJA I NAROD SPASI OD NESREĆE
Kada se 1878. godine u Bosni čulo da će Austrija zauzeti Bosnu i da će umjesto Turske ona zemljom vladati, u pripremi za otpor učestvovale su i žene. Posvuda su učene dove protiv stranog „dušmana“. Kada je u vrijeme kralja Tvrtka izbio nezapamćen požar koji je trajao dugo i u kojem su doslovno izgorjele sve šume i nebrojene sela po Bosni, i tada se narod molio, skupljao se na proplancima, uz izvore i drugdje (po bogumilskom običaju), da mole Boga da spasi Bosnu i njih.
Ta nestreća je bila tolika da je tadašnji kralj Tvrtko na svoj zlazniku stavio natpis: „GLORIA TIBI DEUS, SPES NOSTRA“ U prijevodu: „Slava tebi Bože, naša nado“
Na zlatniku se vidi taj natpis koji teče rubom.
