Pukovnik Nermin Lapandić ističe da su predviđeni troškovi modernizacije Oružanih snaga svega deset posto, a o selektivnom pristupu govori Hazim Rančić
Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza naše zemlje, iz Ministarstva odbrane upozorili su da Nacrt onemogućava finansiranje velikog broja višegodišnjih projekata, kao i Plan razvoja i modernizacije. Nermin Lapandić, pukovnik Oružanih snaga BiH, uposlenik sektora za logistiku i nabavku, za Oslobođenje ističe da je MOBiH uputilo finansijski zahtjev VMBiH koji je znatno veći od usvojenog.
- Institucije odbrane kontinuirano se suočavaju sa nedovoljnim resursima za izvršenje zadataka i planski razvoj odbrambene strukture BiH. Osnovni uzrok ovog stanja jeste nedovoljno izdvajanje, koje trenutno iznosi ispod jedan posto godišnjeg bruto proizvoda BiH. To nije standard niti u jednoj evropskoj državi, ističe pukovnik Lapandić.
MANJAK PARA
U proteklih 13 godina vojni budžet umanjen je za milijardu i 554 miliona KM. Lapandić naglašava da bi taj iznos bio dovoljan za modernizaciju OSBiH, koje bi u svakom trenutku bile spremnije za pružanje pomoći civilnim institucijama u slučaju elementarnih nepogoda i podršku operacijama mira izvan BiH.
- S obzirom na to da je VM usvojio odluku da će vratiti osnovicu plaća od 535 KM, personalni troškovi se još povećavaju i time bi bilo još manje novčanih sredstava za obuku i modernizaciju. Pripadnici OS-a trenutno imaju najniže plaće za isti posao u institucijama BiH, a vraćanjem osnovice mi se vraćamo tek u 2012. Budžetski zahtjev je znatno veći od onog što je odobreno. Mi očekujemo da će to biti 285.534.000, što je ispod onog što nam treba. MO i OS su razvili 17 projekata modernizacije OS-a, a za kompletnu modernizaciju prema tih 17 projekata koje je usvojilo Predsjedništvo treba nam otprilike milijardu i po i sve ispod toga je trenutno nedovoljno, poručuje Lapandić.
Hazim Rančić, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, za Oslobođenje analizira razloge za usvajanje i mane usvojenog Nacrta.
- Ključan razlog je poštivanje i provođenje Ustava BiH i Zakona o finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza koji propisuju da se mora svake godine donijeti budžet za finansiranje svih institucija BiH, kao i za otplaćivanje međunarodnih obaveza BiH. To je ključan pravni osnov i razlog zašto treba donijeti budžet i naravno on je trebao biti donesen krajem prošle godine za 2022. To je pravilo i standard. Drugi razlog je što je ovaj nacrt povećan u odnosu na prethodni budžet iz 2020. i iznosi 1.073.600.000 KM i time se nastavlja trend rasta državnog budžeta, a podsjećam da je dugi niz godina budžet bio 950 miliona KM. Razlog je i zahtjev Sindikata službenika, policajaca, vojnika, da se poveća plata i kroz budžet je to ukalkulisano, a prethodno je donijeta Odluka na VMBiH da osnovica za isplatu plate bude 535 KM, što je bilo prije 10 godina u budžetu institucija BiH. Četvrti razlog je da, ukoliko bi se budžet brzo usvojio, to bi dovelo do lakšeg i boljeg funkcionisanja institucija BiH, ističe Rančić i napominje da je do sada korišteno privremeno finansiranje na osnovu budžeta iz 2020. koji je iznosio 996 miliona KM u kojem je bilo otprilike 42 miliona sredstava izdvojenih za borbu protiv Covid-19, te su mnoge stavke kod svih institucija smanjene.
U proteklih 13 godina vojni budžet umanjen je za milijardu i 554 miliona KM, poručuje Nermin Lapandić
Kako kaže, kada se sagleda cijeli budžet, čini se da je korištena jedna vrsta selektivnog pristupa prema institucijama - jednima se nešto dozvoljava, a drugima ne, iako se radi o istim zahtjevima.
- Tačno je da je cijeli budžet povećan, tačno je da je uračunata osnovica 535 KM i sama ta činjenica dovodi do toga da se svima treba povećati budžet, pogotovo u dijelu plaća i naknada, jer kad imate povećanu osnovicu, logično je da se kod svih budžetskih korisnika poveća iznos za plate, kaže Rančić i ističe da se selektivan pristup može vidjeti kroz nova zapošljavanja.
Objašnjava da je značajan broj institucija tražio dodatna zapošljavanja, ali u Nacrtu su odobrena Ministarstvu vanjske trgovine (dvije osobe), Ministarstvu komunikacija i prometa (sedam osoba), RAK-u (20), Upravi za indirektno oporezivanje (133), Graničnoj policiji (100) i nekim drugim.
- Ne sporim zapošljavanja u UIOBiH i u GPBiH, smatram da je to trebalo uraditi i prije - zbog njihove nepopunjenosti, obima posla i migrantske krize i zbog odlaska značajnog broja ljudi u penziju, ali ako pogledate ostale institucije - nekima je to dozvoljeno, drugima nije. Također, kod osam institucija - bez obzira na povećanje ukupnog budžeta i povećanje plata - budžet je smanjen u odnosu na 2020. To su Pravobranilaštvo BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Služba za zajedničke poslove i tako dalje. Kod Ministarstva pravde razlog smanjivanja je osnivanje i uspostavljanja nove budžetske institucije, kolokvijalno rečeno zatvora, koji je uspostavljen kao zaseban budžetski korisnik, ističe zamjenik ministra.
Objašnjava i da je došlo do rezanja tekućih izdataka za određene institucije. Zapravo, bez obzira na to što im je generalno povećan budžet, smanjenje se ogleda u troškovima koji su povećani - to se odnosi dijelom na PSBiH i Predsjedništvo BiH, naročito MOBiH, Ustavni sud, Pravobranilaštvo, Direkciju za evropske integracije, MVPBiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, OSA i druge institucije.
TEKUĆI IZDACI
- Postoji niz institucija gdje su tekući izdaci, svakodnevni troškovi koji imaju, vjerovatno i uvećani i njima je došlo do rezanja. Posebna je priča CIK kome ni u Nacrtu nisu predviđena sredstva koja su tražena za provođenje izbora 2022, kaže Rančić.
Nakon inflacije potpuno su opravdane tvrdnje CIK-a da tendere koji su bili raspisani ne mogu provesti i zaključiti ugovore. Došlo je do značajnog povećanja cijena, nabavke materijala i usluga neophodnih za provedbu izbora.
Pravno-teorijski postoji mogućnost eventualne izmjene na Predsjedništvu i na oba doma PSBiH kroz amandmane, kaže Rančić.
Selektivni pristup vidljiv je i kad su u pitanju kapitalni projekti.
- MOBiH, koji je najveći budžetski korisnik sa OSBiH, te MVPBiH, koji ima naloge da otvara ambasade, konzulate, nažalost, nisu dobili ništa od toga, kao ni Ministarstvo sigurnosti, ističe Rančić i dodaje da ima informacije da je i na VMBiH rečeno da će se neke korekcije obavljati, ali ne i precizne detalje na koga se odnose.
Ističe da će tako urađen Nacrt biti proslijeđen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru. Sjednica Predsjedništva BiH je danas u 13 sati, a prema našim izvorima, Predsjedništvo BiH je spremno odmah razmatrati Nacrt budžeta. Iz komentara koji su pratili Nacrt, više je no jasno da je i budžet ustvari rezultat partijskih drugovanja.
