Kako se krah Aluminija odražava na bh. ekonomiju

Da je pad Aluminija bio neminovnost pokazuju i dostupni finansijski izvještaji za posljednje tri godine. Omjer prihoda i rashoda, duga i kapitala na semaforu je pokazivo crveno. Zanimljivo je da je imovina ovog preduzeća, uprkos teškoj finansijskoj situacijiu u prošlog godini porasla za 36 miliona maraka. Kako, nije poznato, jer iz ovog preduzeća od 2016. godine Federalnoj finansijsko-informatičkoj agenciji nisu dostavljali revizorske izvještaje.

U posljednjem izvještaju za 2018. godinu, dugoročna pozicija Aluminija, na semaforu pokazala je crveno svjetlo. Kratkoročno, tek za nijasnu bolja situacija. Iako su poslovni prihodi u 2018. godini porasli, rashodi su bili daleko veći.

Iz izvještaja se vidi da tekuća sredstva, nešto više od 96 miliona KM, nisu mogla pokriti kratkoročne obaveze koje su prelazile 234 miliona KM. Sličan dizbalans se iz dostavljenih izvještaja mogao vidjeti i prethodnih godina.

Zanimljivo je da je u izvještaju imovina Aluminija porasla sa 372, na 408 miliona. No kako je do toga došlo ne vidi se u finasijskom izvještaju. Revizorski koji bi dao objašnjenje, nije dostavljen FIA-i.

S druge strane, u izvještaju je prikazan i rapidan pad gotovine na računu Aluminija. Sa 12,6 miliona 2016. godine pao je 292 hiljade u prošloj godini. Takođe bez objašnjenja.

"Što se tiče finansijskog izvještavanja Aluminij d.d. Mostar, mi imamo od njih redovno dostavljanje godišnjih finansijskih izvještaja. Međutim, zadnji revizorski izvještaj je dostavljen 2016. godine", kazao je Esad Mahmutović, direktor FIA.

Račun Aluminija je blokiran, a razvoj situacije čekaju u preduzećima širom BiH. Samo Zvornička Alumina, u poslednjih 1,5 godina Aluminiju je dostavlja 8% ukupne proizvodnje glinice. U Željeznicama FBiH, kažu, potencijalne štete tek analiziraju. Sa konkretnom procjenom oglasili su se samo iz hrvatske Luke Ploče, kažu oko 50% poslovanja ove kompanije odnosio se na Aluminij.

"Apsolutno da će to biti sistem domino efekta, jer gašenjem ili prestankom rada tako značajne firme koja je od sistemskog značaja za gospodarstvo u BiH, to za sobom povlači višestruke negativne efekte i mnogi dobavljači i mnogi kupci će izgubiti dio svoje zarade. Dio svoj prometa", mišljenja je Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Od 2.306 vlasnika, koliko ih Aluminij ima, najveći je vlada FBiH sa udjelom od 43%, druga je hrvatska Vlada sa 12% vlasništva, za njima idu Mehmed Jahić, Oif Lilium Global, te Mijo Brajković.