Toplotni valovi
Meteorolog Nedim Sladić tvrdi da su ekstremne vremenske prilike u BiH direktno povezane s klimatskim promjenama.
- Po višoj temperaturi od prosjeka u BiH 2019. godina je ostala upamćena. Tuzla, Bihać, Sanski Most bili su najtopliji od početka službenih mjerenja. Sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća primijećen je porast prosječne temperature zraka na prostoru naše zemlje, a trend se naročito ubrzao u prvoj godini 21. stoljeća, kada svjedočimo sve češćem poigravanju vremenskih prilika - pojašnjava Sladić.
Stručnjaci pojašnjavaju da se BiH sve više zagrijava i da predviđeni scenariji nisu daleko od istine.
- Zime su u globalu s manjom količinom snijega nego prije i znatno toplije, ali u nizu od pet do šest toplih zima, dođe jedna s izuzetkom koja donese veće količine padavina ili veći val hladnoće, i onda ponovo pet do šest toplijih zima. S druge strane, ljeta su sve sušnija i toplija uz učestalost afričkih toplotnih utjecaja i toplotnih valova s temperaturama koje posljednjih godina idu sve češće iznad 40 stepeni - kazao je Sladić za „Avaz“.
Jedan stepen
Ovi ekstremi vidljivi su zbog sve veće toplote, ne samo površine tla nego i okeana, koja stvara višak energije i manifestira se širom svijeta. Američke agencije NASA i NOAA već duže vrijeme upozoravaju da nam predstoje sve izraženije klimatske promjene.
Klimatske promjene mogu postati i intenzivnije, a kada je riječ o našoj zemlji, one mogu utjecati i na poljoprivredu.
Dženan Zulum, klimatolog iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, kazao je za „Avaz“ da je, prema preliminarnim podacima, sjeverni dio naše zemlje najtopliji otkako postoje službena mjerenja.
- Imali smo i 2014. godine visoke temperature u januaru i februaru. U Sarajevu su se na nekim područjima, otkako postoje mjerenja, temperature povećale za jedan stepen - istakao je Zulum.
Klimatske promjene utječu na zagađenje zraka
U proteklom periodu zrak u našoj zemlji bio je izuzetno zagađen. Mnogi stručnjaci navode da klimatske promjene imaju utjecaj na pogoršanje kvaliteta zraka. Od izloženosti zagađenom zraku u BiH godišnje umre oko 3.300 ljudi, što zemlju košta blizu jedne desetine BDP-a.