Tvoj brat Isa je pozvao mrtvog pa je on k njemu ustao
A ti si oživio generacije koje su već prah postale.
Mnogi vjerovjesnici donijeli su dokaze koji su već iščezli
A Mudrost što si nam je ti donio nikada iščeznuti neće.
Tvoji ajeti su, koliko god da prošlo, uvijek novi
A dani prošlosti i sadašnjosti ih krase.
Uzvišeni Allah je Muhammedom, s.a.v.s., oživio generacije iz praha, tame i neznanja. Osvijetlio je njihova srca svjetlošću vjere i Kur’ana, pa su postali najbolja generacija ljudi koja se pojavila. Od čobana postali su predvodnici svijeta.
Ebu Bekr es-Siddik, r.a., je bio Poslanikov, s.a.v.s., ashab i pratilac, prvi koji je povjerovao u njegovo poslanstvo: …drugi od dvojice koji su bili u pećini. (et-Tevba, 40). On je prvi među pravednim halifama i čovjek s brojnim vrijednostima i fadiletima koje ovdje ne možemo pobrojati.
U dva Sahiha se prenosi hadis da je neki čovjek došao Poslaniku, s.a.v.s., i kazao mu: Allahov Poslaniče, vidio sam noćas u snu oblak iz kojeg padaju maslo i med. Vidio sam ljude kako to grabe svojim rukama, neki manje a neki više.
Potom sam vidio uže koje se protezalo od nebesa do Zemlje i ti si se prihvatio za njega i popeo se. Zatim ga se prihvatio neki drugi čovjek i popeo se. Zatim ga je uzeo još jedan čovjek i popeo se. Potom ga je prihvatio treći čovjek pa se prekinulo, a zatim spojilo i on se uspeo.
Ebu Bekr, r.a., je rekao: Allahov Poslaniče, oca bih žrtvovao za tebe, dozvoli mi da to protumačim!
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Protumači!
Ebu Bekr je rekao: Što se tiče oblaka, to je islam. Ono što je padalo iz njega: maslo i med, je Kur’an, njegova slast i blagost. Oni što su grabili od tog masla i meda, to su oni koji uče i pamte Kur’an, neki ga znaju mnogo a neki malo. Što se tiče užeta koje spaja nebo sa zemljom, koje si ti prihvatio, to je istina na kojoj si ti i po kojoj postupaš, to znači da će te Allah uzdići s Kur’anom, zatim će ga prihvatiti čovjek poslije tebe, pa će njime biti uzdignut, zatim će ga prihvatiti drugi pa će njime biti uzdignut, pa će ga uzeti drugi čovjek i ono će se otkinuti pa će se ponovo sastaviti i Allah će ga njime uzdići Obavijesti me, Allahov Poslaniče, ti za koga bih žrtvovao oca i majku, da li sam potrefio ili pogriješio?
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Nešto si pogodio a nešto nisi.
Rekao je: Tako ti Allaha, Allahov Poslaniče, reci mi šta sam pogriješio?
Rekao je : Ne zaklinji se! [1]
Ovaj hadis nam ukazuje na nekoliko stvari:
Prvo: Ebu Bekrova, r.a., briga o snovima, jer su snovi vezani sa nevidljivim, povezani s Ahiretom, povezani s onim što čovjekova spoznaja nije u stanju dokučiti. Snovi su prozor koji je Uzvišeni Allah ostavio ljudima da nastoje doprijeti do skrivenoga. Zbog toga se u hadisu i navodi: Lijep san dobroga čovjeka je četrdeset šesti dio vjerovjesništva.[2] Esma, kćerka Ebu Bekrova, r.a., naučila je od svoga oca tumačenje snova. Od nje je tumačenje snova preuzeo Ibn Sirin, najpoznatiji tumač snova iz generacije tabi’ina jer su oni bili oslobođeni robovi Esme, Ebu Bekrove kćerke.[3]
Ovdje je nama bitno pogledati kako je Ebu Bekr, r.a., protumačio snove. On je rekao: da li sam potrefio ili pogriješio?
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Nešto si pogodio a nešto nisi.
Rekao je: Tako ti Allaha, Allahov Poslaniče, reci mi šta sam pogriješio?
Rekao je: Ne zaklinji se! Odnosno, ovim mu je Poslanik, s.a.v.s., rekao da ga ne zaklinje jer mu neće kazati. U snovima su brojni lijepi nagovještaji i snovi su dio vjerovjesništva. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tumačio snove i sanjao ih. Kur’an nam također govori o snovima, u suri Jusuf nam govori o snovima kralja koje je protumačio Jusuf, a.s.
Drugo: Snovi nekada mogu biti izlaz iz poteškoće. Zbog toga se za snove često vežu oni koji se nalaze u teškim situacijama i nedaćama poput zatvorenika. Dakle, u takvim okolnostima se čovjek veže za snove. Čest je slučaj da zatvorenici u zatvorima razgovaraju o snovima i onome što su usnili. Spominje se da je neki pjesnik ispjevao stihove Aliju b. Džehmu koji je bio u zatvoru:
Napustili smo dunjaluk iako smo i dalje na njemu
Niti smo među živima niti među mrtvima.
Kada zatvorski čuvar jednoga dana kod nas proviri
Začudismo se i uzviknusmo: Ovaj je s dunjaluka došao
Svaki san nas obraduje i o njemu pričamo
Tako da smo priča o snovima postali.
U suri Jusuf nailazimo na priču dvojice zatvorenika koji su bili zajedno s njim u tamnici: S njima su u tamnicu ušla još dva momka. “Ja sam sanjao da cijedim grožđe” – reče jedan od njih. – “A ja, opet, – reče drugi – “kako na glavi nosim hljeb koji ptice kljuju. Protumači nam to, jer vidimo da si zaista dobar čovjek.” (Jusuf, 36)
Snovi su, dakle, kao što vidimo, vezani za teške trenutke i poteškoće, a prije svega za spavanje, jer čovjek može sanjati jedino kad spava. Mi, muslimani današnjice, postali smo ovisnici snova i tumačenja snova. Vidimo brojne programe, knjige i internet portale koji se bave tumačenjem snova. Ovo ne znači da ja u potpunosti kritikujem i odbacujem sve vidove tumačenja snova, ne, postoje stvari koje su dobre i prihvatljive. Samo želim ukazati na to da ljudi pretjeruju s tumačenjem snova. Čovjek spava četiri, pet ili šest sati. U toku tih snova, čovjek može usnuti san čija radnja prevazilazi dužinu spavanja. Na taj način, sjećajući se svih detalja, čovjek gubi vrijeme i umjesto da ga iskoristi u onome što je korisno, opće dobro, dobro za njegov dunjaluk i Ahiret, on ga koristi u prisjećanju detalja snova. Ovo, također, ima i drugu stranu. Muslimanski svijet je svijet koji spava, zbog toga puno vremena provodi u snovima, puno sanja i veže se za snove. Muslimanski svijet osjeća tjeskobu, poteškoću i nemoć da se suoči s realnošću. Nemoćan je inovirati, pokrenuti projekte općeg preporoda, razvoja i reforme. Zato bježi u snove i veže se za njih i njihovo tumačenje.
Možda zatvorenik, koji je u poteškoćama i tjeskobi, se okreće snovima i brine o njima, jer on nema drugih izvora informacija, nema načina spoznati šta se dešava, u kakvom je stanju njegova porodica i supruga, majka i kćerka, djeca i rođaci, komšije i imetak. Zbog toga dolaze snovi kao odgovor na ova pitanja. Nekada je to ispravan odgovor, nekada hipotetički.
Treće: snovi nisu stvari koje moraju znati svi ljudi ili znati gdje je greška a gdje ispravno. Nema potrebe obazirati se i analizirati baš sve ono što čovjek usnije. Nekada se tumačenje snova pretvara u stjecanje materijalne koristi, ali problem i nije toliko u stjecanju materijalne koristi za tumačenje snova koliko u vezivanju za snove.
Žene su, zbog svoje emotivne strane, češće od muškaraca vezane za snove i tumačenje snova. To je činjenica koja je očigledna i jasna. Zbog toga je nužno snove staviti na njihovo mjesto. Snovi mogu biti radosne vijesti, te na taj način razveseliti i oraspoložiti čovjeka, mogu mu pružiti optimizam i to je lijepo.
Onaj ko tumači snove trebao bi se truditi da ljudima pruži riječi optimizma, dobra i blagoslova. Kada bi Poslanika, s.a.v.s., upitali o snovima, on bi govorio: Usnio si dobro. Ili: Nama dobro, a zlo našim neprijateljima.[4] Optimizam je lijep i pozitivan, ali snove ne možemo pretvoriti u program življenja, ne trebamo pretjerivati i navaljivati sa snovima, sa postavljanjem pitanja o snovima, tako da se često dogodi da više pitamo o snovima nego o šerijatski propisima koji nas se tiču ili problemima s kojima smo suočeni. To je zato što ljudi očekuju uobičajene stvari i ono na što su navikli, tako da neki ljudi grade svoje odluke na snovima. Naprimjer, djevojka koja se želi udati očekuje da u snovima dobije rješenje.
Bitno je znati da snovi ne mogu ništa ni ubrzati ni usporiti. Čovjek bi trebao u takvim situacijama klanjati dva rekata i zamoliti Allaha da ukoliko je u nečemu hajr za njega da mu to približi, a ukoliko je u nečemu zlo po njega da to od njega udalji i otklonit će tu brigu. Ovo je nužno, a ne da očekuje da u snu vidi i da mu se u snu kaže: ‘Uradi to’ ili ‘Nemoj uraditi to.’
Na snovima se ne može temeljiti halal i haram, istina i zabluda, greška i ispravno. Zbog snova ne možemo prezirati nekoga, a voljeti nekoga drugoga, niti na snovima graditi bliskost ili udaljenost s nekim.
Četvrto: snovi veoma često ne ukazuju ni na šta, već predstavljaju refleksiju čovjekovog svakodnevnog stanja. Zbog toga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ukazao da snovi mogu biti od Allaha, mogu biti od šejtana, ali mogu biti i posljedica onoga što je preokupiralo čovjeka.
Na osnovu svog iskustva kroz čitanje i proučavanje ove teme zaključio sam da je 90% snova od ove treće vrste.
Sve ono što čovjeka preokupira u trenucima budnosti, to čovjek i sanja. Ukoliko je čovjek preokupiran i zauzet nekom temom na javi i o njoj puno govori, prirodno je da ga ta tema okupira i u snovima. Ovakvi snovi ne ukazuju ni na šta. Ne ukazuju na ispravno niti pogrešno, na ono što treba ili na ono što ne treba uraditi. To su samo refleksije tvojih osjećanja i onoga što te preokupiralo na javi. Takvo je stanje u većini slučajeva.
Čovjek može usnuti nešto što je povezano sa simbolima, ličnostima ili drugim stvarima i tada čovjek treba biti umjeren i ne pretjerivati. Čak nije potrebno previše ni pitati o snovima, jer tako gubimo svoje i vrijeme drugih ljudi od kojih tražimo tumačenje snova. Nekada snovi mogu biti dio dugog filma, tako da njihovo prenošenje i opisivanje zahtijeva 10-15 minuta, a na koncu ne nose sa sobom nikakvo značenje, već su znak čovjekove preokupiranosti.
Peto: Čovjek posjeduje Kur’an i hadis, a isto tako i vjeru u Uzvišenog Allaha, kao i razum koji treba koristiti i njime promišljati, kojim će odvojiti ispravno od pogrešnog i znati kako postupiti u određenim situacijama. Također, ima svoju braću, vjernike, članove svoje porodice, roditelje, kolege, savjetnike s kojima će se posavjetovati o onome što ga tišti kao i o potrebama u kojima se našao, a radosni snovi koji su od Allaha, oni ostaju, kao što kaže Uzvišeni Allah: I neka se ničega ne boje i ni za čim neka ne tuguju Allahovi štićenici, oni koji budu vjerovali i koji se budu Allaha bojali, za njih su dobre vijesti i na ovome i na onome svijetu – Allahove riječi niko ne može izmijeniti – to će, zaista, velik uspjeh biti. (Junus, 62-64) Neki mufesiri navode da se pod radosnim vijestima spomenutim u ajetu misli na lijepe snove koji vjernicima donose radosne vijesti, a mogu biti i upozorenje na neke stvari.
I posljednje: U pogledu snova i njihovog tumačenja nema mjesta šali i igri. U Kur’anu se navodi da je ono što se veže za tumačenje snova fetva. Uzvišeni Allah kaže: Riješeno je ono o čemu ste tražili fetvu. (Jusuf, 41) Zato je na čovjeku da se nada i da ne pita pretjerano. Onaj ko tumači snove treba biti blag prema onima kojima tumači i ne stvarati kod njih strah i uznemirenje. Mnogo je ljudi koji veliki dio svoga života provedu u strahu i neizvjesnosti samo zbog sna koji su usnuli, a koji im je neko na strašan način protumačio. To je u njima izazvalo strah, brigu i uznemirenje dok iščekuju taj trenutak. Sve dok im Allah ne pošalje nekog ko im otkloni ovu brigu i ukaže na pogrešno tumačenje tog sna.
Mnogi snovima daju veliki značaj, vjerujući da su to istinski snovi, a ne snoviđenja od šejtana. Onda tragaju za njegovim tumačenjem, prelazeći prirodne granice koje se tiči snova. A Allahov Poslanik, s.a.v.s., nas je uputio na najispravniji način odnosa prema snovima kada je kazao Ebu Bekru, r.a.: Pogodio si nešto, a pogriješio si nešto.
[1] Abdurrezzak skraćeno (15986), Ibn Ebi Šejbe (30481), Ahmed (2113), Buhari (7046), Muslim (2269), Ebu Davud (3268), Ibn Madže (3918), Tirmizi (2293), Ebu Ja’la (2565) i drugi.
[2] Abdurrezak (20252), Ahmed (7630), Buhari (6983), Muslim (2264), Ibn Madže (3893), Nesai (7624), Ibn Hibban (6043).
[3] Postoji knjiga o tumačenju snova koja se pripisuje Ibn Sirinu, ali ona nije vjerodostojna.
[4] Ahmed (26917), Ibn Madže (3923), Taberani (25/25) i Hakim (194/3).