Kako to rade američki sudovi: Evo koliko godina zatvora prijeti ljudima koji su upali u Kongres

asd
Brojni demonstranti koji su identificirani sa snimaka i fotografija već su izgubili svoja radna mjesta, ali tek ih čeka krivični progon

Sve je izglednije da će velik broj ljudi koji je učestvovao, poticao ili potpomogao juriš na zgradu američkog Kongresa u srijedu snositi ozbiljne posljedice.  

Brojni demonstranti koji su identificirani sa snimaka i fotografija već su izgubili svoja radna mjesta, ali tek ih čeka krivični progon koji bi mogao završiti sa zatvorskim kaznama od više desetljeća. Zastupnička mjesta mogli bi izgubiti i pojedini pripadnici zakonodavne vlasti ako prođe prijedlog zakona koji priprema zastupnica Kori Buš (Cori Bush).

Senatori i kongresnici

Prema novom bi zakonu kongresni Odbor za administraciju i Odbor za etiku trebali istražiti jesu li zastupnici koji su pokušali osporiti rezultate izbora prekršili zakletvu koju su položili pri preuzimanju dužnosti, u kojoj su se obvezali da će se pridržavati Ustava. 

Ako ih odbori proglase krivima, mogli bi biti izbačeni iz Kongresa. U pokušaju osporavanja izbora, koji je započeo prije nego što je gomila demonstranata krenula u juriš na zgradu Kongresa, učestvovalo je 12 republikanskih senatora i više od 100 zastupnika donjeg doma.

U protestima je učestvovalo i nekoliko republikanskih zastupnika u državnim zastupničkim domovima, koji su sada suočeni s masovnim peticijama u svojim matičnim državama u kojima se traže njihove ostavke. U Hjustinu (Houston) su održani veliki protesti u kojima se traži ostavka Teda Kruza (Cruz), senatora koji je predvodio pokušaj osporavanja izbora.

Građani koji su provalili u zgradu mogli bi dobiti i 20-godišnje zatvorske kazne za svoje ponašanje, djelomice i zahvaljujući predsjedniku Donaldu Trampu (Trump), koji je za vrijeme BLM protesta izdao izvršnu zapovijed prema kojoj se vandaliziranje državnih spomenika kažnjava s deset godina zatvora.

Otežavajuća okolnost

Napad u vrijeme proglašavanja rezultata izbora dodatna je otežavajuća okolnost. Vršitelj dužnosti državnog tužitelja Majkl Šervin (Michael Sherwin) jučer je naglasio da su sve pravne opcije još na stolu - uključujući i optužbe za zavjeru i pobunu protiv države.  

Do sada su podignute optužbe protiv 55 ljudi, od kojih je 15 za savezne zločine, a Šervin je najavio da će ih biti i još. Među optužbama su slučajevi provale, posjedovanja oružja i molotovljevih koktela te napada na savezne službenike.

Istražitelji će kao svjedoke intervjuirati i sve pripadnike policije koji su osiguravali zgradu te će podići optužbe i protiv policajaca za koje se utvrdi da su pomagali demonstrantima. Na društvenim mrežama još od srijede kruže snimke pojedinih policajaca koji su se odmaknuli i pustili demontranate da uđu, kao i onih koji su s demonstrantima snimali selfije.