Foto: EPA-EFE
Iako je Nova Kaledonija područje koje je za većinu stanovnika Zemlje potpuna nepoznanica, ova daleka tihookeanska teritorija postala je predmet novih političkih nesuglasica i to ni manje ni više nego između Francuske i Azerbejdžana.
Nova Kaledonija, koja u suštini egzistira u državnoj zajednici s Francuskom, posljednjih nekoliko sedmica poprište je velikih nemira. Na području koje se nalazi 1.500 kilometara istočno od Australije bilježe se veliki sukobi između demonstranata i policije.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron je zbog dešavanja na ovom području otkazao niz susreta te je proglasio vanredno stanje dajući izvršnoj vlasti više ovlasti da stavi situaciju pod kontrolu.
Kako je ranije navedeno, protesti su uslijedili zbog predložene reforme izbornog tijela na ovoj teritoriji, a za koje dio političke scene navodi kako bi oslabila zastupljenost autohtonog stanovništva Kanaka.
"Nasilni protesti izbili su nakon što su francuski zakonodavci podržali predloženu ustavnu reformu kojom bi se povećao broj neautohtonih građana kojima je dozvoljeno da glasaju na izborima za Kongres Nove Kaledonije. Takvo glasanje rezervisano je za građen koji su se naselili na ovom arhipelagu prije 1998. godine. Takva ustavna reforma omogućila bi svakom francuskom državljaninu koji živi na ovom području više od 10 godina da glasa", navodi Politico.
Dok Macron primjenom sile nastoji ugušiti nemire, zanimljivo je kako je ovaj sukob gotovo preko noći postao daleko više od "francuske stvari".
Ministar unutrašnjih poslova Francuske Gerald Darmanin izjavio je kako je veliku ulogu u nemirima odigrao - Azerbejdžan.
"Ovo nije plod mašte. Žao mi je što su neki od separatista sklopili dogovor s Azerbejdžanom", naveo je.
U razgovoru za Politico, zvaničnik francuske obavještajne službe izjavio je kako su na ovom području otkrivene aktivnosti Azerbejdžana, ali i Rusije, koja se zalaže za narativ o Francuskoj kao kolonijalističkoj državi.
"Umjesto da optužuje Azerbejdžan da navodno podržava proteste za nezavisnost u Novoj Kaledoniji, ministar unutrašnjih poslova Francuske trebao bi se fokusirati na promašenu politiku svoje zemlje prema prekomorskim teritorijama koja je dovela do takvih protesta", rekao je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Azerbejdžana Aykhan Kajizada.
Sumnja Francuske da Azerbejdžan ima umiješane prste u dešavanja na Novoj Kaledoniji traje već duži period.
Predsjednik države Ilham Aliyev više puta je optuživao Francusku za neokolonijalizam te je naglasio kako će podržati pokrete za nezavisnost, uključujući i onaj na Novoj Kaledoniji.
Tim povodom, Azerbejdžan je osnovao čak i Inicijativnu grupu iz Bakua koja okuplja 14 političkih pokreta širom bivšeg Francuskog carstva, a koji se zalažu za dekolonijalizaciju.
"Pariz vrijeđa pravo naroda Kanaka na samoopredjeljenje širenjem biračkog dijela kako bi oni ostali manjina u vlastitoj domovini", navedeno je u saopćenju inicijative.
Svakako, analitičari razlog za miješanje Azerbejdžana u dešavanja u Novoj Kaledoniji vide kao nastavak tenzija između Bakua i Pariza još od 2020. godine i rješavanja sukoba u Nagorno-Karabahu gdje je Francuska stala na stranu dugogodišnjeg saveznika Armenije.
Predsjednik Azerbejdžana u tom periodu Francuskoj je najviše zamjerio vojnu podršku Armeniji te je rekao kako će Pariz biti odgovoran za svako dalje raspirivanje sukoba.
Sada, kada je Nagorno-Karabah kao separatistička teritorija i zvanično ugašen, a Armenija promijenila svoj politički kurs, čini se kako je Ilham Aliyev dočekao trenutak da uzvrati Macronu.
Iako Nova Kaledonija i situacija na ovom području svakako nisu nešto što bi moglo zabrinuti veći dio svijeta, bar mala umiješanost Azerbejdžana, ali i drugih većih sila, dovoljan su razlog da Macron ovih dana i ne spava baš bezbrižno.
