Trenutno, 28 zemalja EU činilo je više od polovine svjetskog BDP-a 1960. godine, ali do 2100. očekuje se da čine svega jednu petinu, navodi u izvještaju Pardi Centar iz Denvera.
Ipak, samo se za jednu zemlju EU predviđa da će poboljšati svoje mjesto na listi svjetskih najvećih ekonomija do kraja veka – Velika Britanija će se popeti na šesto sa sedmog mjesto najvećih ekonomija, međutim i ona neće još dugo biti članica EU.
U afričkim zemljama je suprotan trend.
Od 10 zemalja za koje se očekuje da će napraviti najveći relativni porast BDP-a devet je u Africi, a očekuje se da će Ruanda sa 140. mjesta na listi iz 2020. skočiti na 54. poziciju u 2100. godini.
Globalni centar gravitacije se velikom brzinom kreće ka istoku, pa se tako očekuje da Kina preuzme mjesto vodeće svjetske ekonomije od SAD do kraja 2030. godine, a za Indiju se predviđa da se zadrži u vrhu do kraja vijeka.
U Evropi se za samo tri države smatra da će imati porast stanovništva u periodu između 2020. i 2100. godine – Luksemburg, Švedska i Danska, dok se za Bugarsku, Hrvatsku i Litvaniju očekuje da u tom periodu izgube polovinu stanovništva.
Do 2100. godine broj stanovnika će se uvećati za 41 odsto, ali Evropa je jedini kontinent za koji se smatra da će izgubiti stanovništvo, a za Afriku se vjeruje da će utrostručiti broj stanovnika.
Politiko navodi i da se među 10 zemalja svijeta za koje se vjeruje da će do kraja vijeka smanjiti broj stanovnika nalazi i Srbija na četvrtom mjestu, odnosno sa demografskim padom za 52 odsto, dok se ispred nje nalaze samo Albanija (62 odsto), Djevičanska ostrva (62) i Portoriko (57 odsto), prenosi Blic.
