U Memorijalnom kompleksu i šehidskom mezarju Veljaci u Bratuncu danas je obavljena kolektivna dženaza za četiri bošnjačke žrtve rata. Ove godine u Bratuncu su okolnosti specifične, a nacionalne tenzije podignute zbog poteza lokalne vlasti koja briše tragove počinjenog zločina.
Nacionalne tenzije u Bratuncu ponovo su probuđene posljednjim potezom lokalne vlasti koja je donijela odluku o uređenju Zemljoradničke zadruge u Kravici u čijim je halama izvršena egzekucija bošnjačkih civila 1992. i 1993. godine.
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ramiz Salkić smatra da je brisanje tragova zločina u Kravici zapravo nastavak genocida.
"Svako onaj ko negira genocid i sudske presude, veliča ratne zločince i uništava i prikriva mjesta na kojima je počinjen genocid, u procesu je činjenja i nastavka genocida. Hale u Kravici moraju biti memorijalni prostor. Mi nećemo odustati. Tražit ćemo od OHR-a i generalno međunarodne zajednice da hala u kojoj je ubijeno 1.300 stanovnika sigurne zone UN-a Srebrenica, bude proglašena memorijalnim prostorom te da porodice odluče šta će sa njom", kazao nam je Salkić.
On je podsjetio i na to da 30 godina nakon zločina nalagodavci nisu osuđeni, kao ni počinitelji zlodjela.
"Treba znati da je od 1992. do 1995. godine ubijeno 3.536 Bošnjaka, 210 je djece u pitanju i 236 žena. Pri tome je veliki broj ubijenih starosti između 18 i 20 godina, a današnji rezultati su pokazani u Bratuncu, u smislu broja porodica i povratnika", poručio je Salkić.
Da u Bratuncu trenutno nema perspektive za Bošnjake svjedoči i Hiba Ramić, predsjednica Udruženja Naše sjećanje, koje se bavi traženjem i ukopom nestalih Bošnjaka iz Bratunca.
"Priznavanje Bošnjaka i njihovog života ovdje nije zastupljeno u posljednje dvije godine. Dotad je i nekako bilo, ali sada je sve poremećeno. Općina Bratunac nema nijednog Bošnjaka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Samim tim nemamo nikakve informacije šta se i kako događa, zatim šta se gradi ili ne, a da ne pričam o finansiranju bošnjačkih udruženja", kaže nam Ramić.
Ona dodaje da je prijeratna i poslijeratna slika ovog bh. gradića drastično različita.
"Prije rata u Bratuncu je bilo zastupljeno između 61 i 65 posto Bošnjaka, a sada je 38,9 posto, što također pokazuje kakva je slika ovoga mjesta", nastavlja Ramić.
Žalosti je i to što proces kažnjavanja ratnih zločinaca slabo teče, iako postoje svjedoci. S druge strane, Salkić navodi da u ovom slučaju Tužilaštvo BiH nije odgovorilo svome zadatku.
"Mi ih smatramo saučesnicima u zločinima jer su zločinci slobodni, nalaze se oko nas, utječu i kreiraju ambijent u kojem danas živimo. Nažalost, mi ih srećemo i tokom posjeta mjestima gdje su činili zločine", naglasio je Salkić.
Rat je veliku štetu nanio Bratuncu u svakom mogućem smislu, ali na kraju, kada se podvuče crta, ovo mjesto je prazno u većini dana tokom godine, izuzev u trenucima obilježavanja određenih datuma koji se opet vezuju za agresiju na našu zemlju.
Bratunac (Foto: A. K./Klix.ba)
