Kako IOM troši novac?

Kamp Lipa
Šef Misije IOM-a (Međunarodna organizacija za migracije) u BIH i koordinator za Zapadni Balkan, Piter van der Overart, istakao je da je od septembra 2018. godine do jula ove godine ova organizacija dobila više od 60 miliona eura za rješevanje migrantske krize u BiH.

 

Najaveći dio tih sredstava dolazi iz IPA instrumenata Europske unije za podršku BiH u odgovoru na migrantsku krizu. Također, IOM je dobio i 500 000 USD od USAID-a za uspostavu migrantskog centra Lipa, kao i 1,5 miliona eura od humanitarnog ogranka EU, ECHO što je potrošeno na dostavu humanitarne pomoći migrantima, te je osigurao i 10 miliona eura za konzorcijum sudionika, tj. Danski izbjeglički centar i UNHCR za zdravstvene usluge migrantima i aktivnosti informisanja i zaštite.

Način raspoređivanja i trošenja novca se odlučuje kroz proces hdje su uključeni i državni organi vlasti, tj. Ministarstvo sigurnosti, kao i Europsku uniju i međunarodne aktere te IOM, UNHCR, UNICEP, UNFPA i Danski izbjeglički centar.

Izvještaj o potrošnji sredstava IOM podnosi svakog 15.-og u mjesecu za prethodni mjesec kao i konsolidovani izvještaj potrošnje od početka kalendarske godine Ministarstvu sigurnosti i EU. Navodi se da je od septembra 2018. godine do jula ove godine, od 50 miliona eura, potrošeno 35 million.

Oko sedam miliona evra je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante kao i za prateća materijalno-tehnička sredstva

Oko 25 miliona evra potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, vodu i sanitarije, operativne troškove centara, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi obezbjeđenja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata.

Treba naglasiti da IOM nije jedini sudionik potrošnje, jer od IPA sredstava, IOM je potrošio 2,6 miliona evra za podršku BiH institucijama, uključujući Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima - Sektor za azil, organe vlasti u Unsko sanskom kantonu uključujući Ministarstvo zdravlja, te lokalne organe vlasti u Bihaću i Cazinu, a to nisu jedina sredstva koje su organi vlasti dobili direktno, jer značajna sredstva EU i drugi donatori daju institucijama ili lokalnim vlastima u svrhu pomoći pri migrantskoj krizi.

Vijeće Ministara BiH je donijelo odluku o odobravanju grant sredstva za ublažavanje humanitarnih posljedica migrantske krize putem Društva crvenog križa, a na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.