Jučerašnji raketni napad na Poljsko selo u blizini ukrajinske granice uvelo je rusko-ukrajinski sukob u novu opasnu fazu. Sada, nakon ovog napada postoji realna opasnost da se NATO direktno uključi u rat.
Glasnogovornik poljske vlade Piotr Muller sinoć je otkrio da se podiže nivo pripravnosti vojske. Ali i razmatra aktivacija članka 4. Što bi značilo da će se održati sastanak članica NATO-a nakon što su njihovi “teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost” ugroženi.
Oprezne reakcije na raketni napad
Reakcije na raketni napad na Poljsku su na Zapadu uglavnom oprezne, dok se ne utvrde stvarne činjenice.
Glasnogovornik Pentagona rekao je da američki ministar obrane “analizira” informacije po kojima su dvije ruske rakete pogodile lokaciju u Poljskoj na granici s Ukrajinom. “Nemamo u ovom trenutku elemenata kojima bismo potvrdili te informacije”, rekao je glasnogovornik Pentagona. Dodao je da se informacije i dalje proučavaju.
NATO kaže da razmatra izvješća da su rakete ili projektili pali u državu članicu Poljsku i da blisko surađuje s poljskim vlastima.
“Proučavamo ove izvještaje i blisko koordiniramo s našom saveznicom Poljskom”, rekao je dužnosnik NATO-a za CNN.
Baltičke zemlje najžešće u reakcijama
Izuzetak su Baltičke zemlje,Litvanija, Latvija i Estonija koje su žestoko reagovale na napad.
Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda poručio je da se svaki pedalj NATO teritorije mora braniti.
“U vezi s vijestima iz Poljske večeras o najmanje dvije eksplozije. Održavamo bliske kontakte s našim poljskim prijateljima. Litva je snažno solidarna s Poljskom. Svaki pedalj teritorija NATO-a mora se braniti!”
“Uzrok eksplozija još nije poznat, ali su u isto vrijeme ruske rakete napale Ukrajinu”, dodao je Nauseda u objavi na Facebooku. “Teroristički režim će biti zaustavljen udruženom snagom saveznika”.
Latvijci su pak poručili da će Rusija snositi punu oodgovornost za sve posljedice. Dok
su Estonci jasno stavili do znanja da su spremni braniti svaki komad NATO teritorija.
Kako će NATO zapravo reagovati?
No, postavlja se pitanje šta će zapravo NATO sljedeće uraditi. Kako će najmoćniji vojni savez na planeti reagovati?
Većina analitičara koji su do sada ovaj događaj komentirali se slaže da će odluka ovisiti o tome koja će se od dvije politike primjenjivati - članak 4. ili članak 5.
Članak 5. navodi: “Ako je saveznik NATO-a žrtva oružanog napada, svaka druga članica saveza će ovaj čin nasilja smatrati oružanim napadom protiv svih članica. Te će poduzeti radnje koje smatra potrebnima da pomogne savezniku koji je napadnut.”
Ako bi se to upotrijebilo, to bi gotovo neizbježno značilo vojni udar nekog oblika na Rusiju. Međutim, usprkos spominjanju članka 5., čini se da se među analitičarima pojavljuje okvirni konsenzus da je pozivanje na članak 4. mnogo vjerojatnije.
Prema službenim dokumentima NATO-a, članak 4. znači da će se “strane međusobno konzultirati” ako se odluči da je njihov “teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost” ugrožena. Jasno, čini se da to uključuje daleko manji rizik od značajne eskalacije i širenja sukoba, a što je nešto čega se svi boje nakon ovakvog događaja.
