U Sudu Bosne i Hercegovine 2. novembra održano je ročište u predmetu “Respiratori” na kojem su Tužilaštvo BiH i odbrane optuženih iznijeli žalbe na prvostepenu presudu Suda BiH kojom su Fadil Novalić, Fahrudin Solak, Fikret Hodžić i firma FH Srebrena malina djelimično proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 15 godina zatvora, odnosno novčanu kaznu i vraćanja nezakonito stečene koristi, dok je Jelka Milićević oslobođena optužbi.
Više od mjesec poslije vijeće Apelacionog odjeljenja još nije odlučilo po žalbama, niti ima naznaka kad bi se tako nešto moglo dogoditi.
Da odluka neće biti brzo donesena, indirektno je najavio i predsjednik Apelacionog vijeća sudija Staniša Gluhajić, koji je kazao da će Vijeće donijeti odluku u “razumnom roku”, prije nego li u zakonskom roku.
Nina Karačić, jedna od braniteljica Fadila Novalića, kazala je za Faktor da odluka još nije donesena, kao i da ne može pretpostaviti kada bi to moglo biti.
U određenim kompleksnim predmetima, kakav je i ovaj, to može potrajati i nekoliko mjeseci. Uzevši u obzir koliko je trajao prvostepeni postupak, kao i da prvostepena presuda nije donesena jednoglasno, već s izdvojenim mišljenjem jednog od sudija, sve to sada Apelaciono vijeće mora razmotriti. Imali smo primjere recimo u nekim suđenjima za ratne zločine da se na odluke Apelacionog vijeća čekalo i po šest mjeseci – kazala je Karačić.
Podsjetimo da je čak i izrada pismenog otpravka prvostepene presude u predmetu “Respiratori” trajala duže nego inače, nakon izricanja u sudnici, a o čemu je Faktor ranije već pisao.
Za izradu presude bio je zadužen sudija Goran Radević, koji je od predsjednika Suda u više navrata tražio dodatno vrijeme za izradu presude.
Nakon izrade presude, žalbu na nju izrazili su i Tužilaštvo BiH i odbrane trojice optuženih.
Tužilaštvo se žalilo na povrede Krivičnog zakona, pogrešno utvrđeno činjenično stanje, kao i odluku prvostepenog vijeća o sankciji.
Od Apelacionog vijeća zatražili su da ukine prvotepenu presudu u oslobađajućem dijelu, odredi održavanje glavnog pretresa pred Apelacionim vijećem, te optužene oglasi krivima i za djela za koja su prvostepeno oslobođeni, te im u skladu s tim izrekne i strožije kazne.
Odbrana Fadila Novalića, advokatice Vasvija Vidović i Nina Karačić, žalile su se na bitne povrede Krivičnog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i na odluku o kazni. Zatražile su da Sud pobijanu presudu ukine u osuđujećem dijelu i za taj dio ili održi glavni pretres pred Apelacionim vijećem ili da presudu preinači u oslobađajuću.
Isto su zahtijevale i odbrane optuženih Solaka i Hodžića, Marsela Bajramović i Mirna Avdibegović, koje su osim toga, tražile i da se Sud BiH proglasi stvarno nenadležnim u ovom slučaju, s obzirom na to da su njihovi branjenici oglašeni krivim za krivična djela koja su propisana entitetskim krivičnim zakonima, dok su oslobođeni optužbi za udruživanje radi činjenja krivičnog djela koje propisuje državni krivični zakon.
Ukoliko Apelaciono vijeće odbije žalbe i donese presudu identičnu prvostepenoj, ona će automatski postati pravosnažna.
Ukoliko Apelaciono vijeće prihvati žalbe, ono može presudu ili preinačiti ili u cijelosti ukinuti i vratiti na ponovno suđenje. Također, Apelaciono vijeće može utvrditi nedostatke u prvostepenoj presudu i zakazati glavni pretres pred Apelacionim vijećem kako bi se ti nedostaci otklonili.
Ukoliko bi bio takav slučaj, dosadašnja praksa Suda bila je da se određeni dio dokaza za koje se utvrdi da su nesporni preuzme iz prvostepenog postupka, dok se ponovo iznose dokazi na činjenice koje su sporne, kako bi se dodatno razjasnile.
Apelaciona vijeća nerijetko se odlučuju da se određena svjedočenja iz prvostepenog postupka ponovno reproduciraju u sudnici pred članovima tog vijeća, kako bi oni donijeli svoj konačni zaključak.
Također, hipotetički, postoji mogućnost da tačku na slučaj respiratori stavi i Trećestepeno vijeće Suda BiH.
Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, žalbu Trećestepenom vijeću Suda BiH, koje ima ulogu Vrhovnog suda, može podnijeti osoba koja je prvostepeno oslobođena, a kada je drugostepeno vijeće proglasi krivom. Ukoliko drugostepeno vijeće izrekne oslobađajuću presudu nema mogućnosti za dalje vođenje sudskog postupka.
U konkretnom slučaju, tu mogućnost bi imala Jelka Milićević koja je prvostepeno oslobođena, ako bi je drugostepeno vijeće proglasilo krivom, ili ostali optuženi po onim tačkama po kojima su u prvom suđenju bili oslobođeni, ukoliko bi Apelaciono vijeće prihvatilo žalbu Tužilaštva, pa ih i po tim tačkama oglasilo krivima.
