Aerodrom Bihać je strateški projekat za Bosnu i Hercegovinu a ne samo za Grad Bihać. Anel Hadžić, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, za Faktor je kazao u kojoj su fazi ovog projekta, koji poslovi predstoje da bi se došlo do izgradnje piste, pratećih objekata, kada bi aerodrom mogao bit izgrađen…
U budžetu Federacije za ovu godinu za Aerodrom Bihać je planirano 19,7 miliona KM.
Radi se na dobijanju potrebnih saglasnosti
– Tek smo 3. februara dobili zvanično obavijest od Federalnog ministarstva prometa i komunkacija da smo u skladu sa Prijedlogom budžeta FBiH za 2023. za izgradnju Aerodroma Bihać dobili 19,7 miliona KM. Plan utroška novca se mora usaglasiti sa Vladom Federacije BiH, što će biti u narednom periodu.
Ono što možemo reći jeste da Uprava preduzeća Aerodrom Bihać intenzivno radi na dobijanju svih potrebnih saglasnosti i u ovom momentu se nalazimo u fazi da kompletiramo zahtjev za ishodovanje urbanističke saglasnosti prema Ministarstvu za prostorno uređenje i građenje FBiH koje je nadležno za izdavanje ove saglasnosti kao i odobrenja za građenje – navodi Hadžić i dodaje:
– Aeronautička studija (ANS) zvanično je urađena u junu 2022. godine gdje je krajem jula 2022. godine Direkcija civilne avijacije BiH (BHDC) u saradnji sa Agencijom za upravljanje u zračnom saobraćaju BiH (BHANSA) donijela rješenje s kojim se prihvata aeronautička studija (ANS) za aerodrom Bihać, koji se može izgraditi u dvije faze.
Pojašnjava kako se u skladu s tim, ranije urađena projektna dokumentacija (idejni i glavni projekat) iz 2018. godine moraju revidirati, odnosno, prilagoditi aeronautičkoj studiji (ANS) jer BHDC u skladu svojih nadležnosti mora dati svoju neophodnu saglasnost na projektnu dokumentaciju prije nego što se ona uputi prema Ministarstvu za prostorno planiranje i građenje FBiH, kako za idejni tako i za glavni projekat.
Preduzeće osnovano 2015. godine, a aktivnosti započele kasnije
– Ministarstvo za prostorno planiranje i građenje FBiH je krajem 2021. obavijestilo JP da zahtjev nije kompletan za izdavanje urbanističke saglasnosti. Nedostaju u skladu sa Zakonom o građenju FBiH određeni dokumenti među kojima je i saglasnost BHDC-a i Prostorni plan USK (stručno mišljenje institucije za izradu prostornog plana) koji su kao ključni dokumenti za ishodovanje urbanisticke saglasnosti.
Da bi se dobila saglasnost BHDC-a, JP je bio u obavezi dostaviti Aeronautičku studiju (ANS), pravosnažnu okolišnu dozvolu, Dizajn manevarskih površina i Idejni projekat sa elementima ANS-a.
Izgradnja aerodroma Bihać ce biti uvjetovana brzinom rješavanja ostatka potrebnog zemljišta kojeg provodi Grad Bihać, rješavanja projektne dokumentacije koja mora biti završena po instrukcijama državnih agencija BHDC i BHANSA – objašnjava Hadžić.
Osvrnuo se i na pitanje kako je moguće da je preduzeće osnovano 2015. godine, a da još nemamo ni obrise aerodroma.
– Tačno je, da JP osnovano krajem 2015. godine, ali tek u 2017. godini su se započele aktivnosti prikupljanja određenih studija i gdje je Vlada FBiH u toj godini doznačava prva finansijska sredstva za izgradnju aerodroma, a također vrše se i aktivnosti proglašenja javnog interesa na predmentoj lokaciji. Gradsko vijeće grada Bihaća donijelo Odluku o proglašenju javnog interesa krajem 2017. godine, a pravosnažnost Odluke je bila u februaru 2018 godine.
Sa eksproprijacijom zemljišta se krenulo u martu 2019. godine kada je JP zaključilo prvi sporazum za stjecanja prava vlasništva na nekretnini Grada Bihać kao najveći dio jednog zemljišta-parcele (KC) u iznosi 264.000(m2) i isplatom ostatka duga u septembru 2022 godine prema Gradu Bihaću, JP se tek uknjižilo kao vlasnik, a kao što smo naveli JP u ovom momentu ima u svom vlasništvu oko 400.000 (m2) – govori Hadžić.
Upitali smo na što će biti utrošeno 19,7 miliona KM koliko je odobreno u ovoj godini za Aerodrom Bihać.
Polijetno-slijetna pista, putnički terminal
– Namjera nam je da se iz ovih odobrenih sredstava u 2023 godini nastavi sa postupkom eksproprijacije zemljišta gdje je do sada ekspropisano oko 400.000 m2 od potrebnih 700.000 m2 za izgradnju prve faze aerdromskog kompleksa koja podrazumijeva dužinu PSS od 1800×45 (m), staze za vožnju, stajanke za avione, izgradnju terminalne modularne putničke zgrade, tehničkog bloka i objekata za potrebe generalne avijacije i dodatnih objekata koje ce služiti za opsluživanje aerodroma.
Druga faza izgradnje podrazumijeva kompleks koji se prostire na 900.000 m2 koji sadrži dužinu staze PSS od 2.075×45(m), novi veći putnički terminal gdje uz to bi se izgradila nova saobraćajnica sa pristupnim mostom sa priključkom na magistralnu cestu M5 i shodno gore navedenom sa eksproprijacijom se mora nastaviti.
Urađena je i projekcija troška kupovine zemljišta, izgradnje i opremanja aerodromskog kompleksa u skladu faze (I) aeronautičke studije (ANS) iznosi oko 109.000.000,00 KM – kaže Hadžić.
Dodaje kako Unsko-sanski kanton do ishodovanja odobrenja za građenja mora usvojiti prostorno plansku dokumentaciju, a također i Ministarstvo transporta i komunikacija BiH mora pripremiti određene zakonske izmjene kada je u pitanju BHANSA jer u dosadašnjim regulama aeerodrom Bihać nije uvršten.
Potrebna pomoć viših nivoa vlasti
– Nadležno državno ministarstvo je u obavezi da sa resornim ministarstvima Republike Hrvatske izvrši bilateralne razgovore i usvajanje određenih dokumenata kada je u pitanju Aerodrom Bihać. U ovom slučaju za brzinu izgradnje bit će neophodna saradnja i donošenje određenih zakonskih regula viših nivoa vlasti od kantona do države kao i značajnije potpore u narednim godinama jer grad Bihać kao osnivač ovog JP nije u mogućnosti da završi ovaj projekta koji je za grad, kanton i državu Bosnu i Hercegovinu strateški projekat.
Kada se stvore svi neophodni uvjeti, od riješenih imovinskih odnosa u vezi sa zemljištem, odobrene projektno-tehničke dokumentacije i ishodovanja odobrenja za građenje sa uvođenjem izvođača uz osigurana finansijska sredstva, ovaj aerodromski kompleks (faza I) bi se mogao završiti za dvije godine – govori Hadžić.
