Upravni odbor zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) jučer i danas se sastao na nivou političkih direktora u Sarajevu, a na konferenciji za novinare obratili su se visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko i njegov prvi zamjenika Dennis Hearne.
Inzko je na početku obraćanja istakao kako Ruska Federacija nije bila u mogućnosti da se pridruži komunikeu, zbog neslaganja o određenim pitanjima.
"Ono što želim kazati da je Ruska Federacija vrijedan član PIC-a i uprkos toj činjenici međunarodna zajednica ostaje i dalje ujedinjena u podsticanju i ohrabrenju razvoja jedne stabilne i napredne BiH", rekao je Inzko.
Istakao je kako su izbori ponovo bili visoko na dnevnom redu sastanka.
"Nažalost, kontekst se nije mnogo promijenio. U junu smo razgovarali o pitanja koje unose podjele prije izbora. Sada smo u situaciji da imamo rezultate izbora i da se političke stranke ponovo pozicioniraju u postizbornom periodu što na mnogo načina dalje komplicira političku scenu i ne doprinosi atmosferi i ne odgovara formiranju novih organa vlasti", rekao je Inzko.
Dodao je kako, nažalost, političke stranke nisu uspjele doći do dogovora što se tiče delegiranja delegata u federalnom Domu naroda.
"Bez dogovorene formule za izbor delegata u federalnom Domu naroda, formiranje organa vlasti će biti usporeno. Međutim, na osnovu prethodne prakse konstituiranje Vijeća ministara bi također moglo da se odloži zbog poteškoća da se formira Dom naroda BiH", rekao je Inzko.
Dodao je kako je PIC utvrdio nekoliko prioriteta za nove organe vlasti.
"Tu imamo završetak radova na pitanju Upitnika EU-a, borbu protiv korupcije, rješavanje rezulata u socio-ekonomskoj oblasti, jačanje poslovnog okruženja i unapređenja javnih usluga", rekao je Inzko.
Upitan je da prokomentariše i današnji potez predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je napustio sastanak s delegacijom Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), a kao razlog naveo to što nije postavljena zastava entiteta Republike Srpske u prostoriji, Inzko je podsjetio šta se danas zapravo desilo.
"Prvo se pozdavio sa svima. Ja sam to osjetio kao korektno i srdačno, on se rukovao i s američkom delegacijom, potom je sastanak predao članu Predsjednistva koji će po sistemu rotacije biti sljedeći u predsjedavanju, gospodinu Željku Komšiću, nakon toga je napustio sastanak. U prostoiji je bila istaknuta samo zastava BiH. Gospodin Dodik je pomenuo da bi tamo trebala biti i zastava Federacije i Republike Srpske, da treba poštovati zastavu RS-a, budući da ona nije bila tamo, on je napustio tu prostoriji."
Inzko je poručio kako je Zakon o zastavi, jako jednostavan i eksplicitan.
"Kad je u pitanju država biH, kad je pitanju međunarodna zajednicaa, onda je tamo prisutna samo jedna zastava. Takav je zakon. Naravno, on se može mijenjati, a on sad postoji i drugog zakona nema", podvukao je Inzko.
Upitan da prokomentariše i korak europske parlamentarke Željane Zovko koja je poslala upit Evropskoj komisiji u kojem traži odgovore na pitanja o finansiranju Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
"Gospođa Željana Zovko, koja je bila ambasadorica u Španiji, Parizu i u Vatikanu za BiH, onda je mijenjala dres, sada radi za drugu državu. Ona je pitala kakav je naš budžet. Uvijek smo imali odlične izvještaje kako taj novac trošimo, zato sam potpuno miran. Spremni smo gospođi Zovko poslati izvještaje na koji način smo novac potrošili", rekao je Inzko.
A na pitanje da li to smatra pritiskom na PIC, Inzko je kazao:
"Ja to vidim kao potpuno nepotrebnu stvar, zato što mi radimo potpuno transparentno. Možda iza toga ima jedna druga strategija. OHR se može zatvoriti, nema problema, ali kada se uslovi za to steknu. Zbog čega možda gospođa Zovko to radi, rezulatati izbora za HDZ možda nisu bili kako su neki očekivali. Međutim, ja moram kazati da su gospodin Komšić i gospodin Čović birani na isti način, s istim zakonom, s istim Ustavom. Naravno, neki su frustrirani, ja to razumijem. Ali, prije četiri godine bio je isti zakon, i koliko ja znam HDZ se tada nije žalio Izbornoj komisjiji. Možda da ubuduće bude malo manje frustrucija na hrvatskoj strani. Možda da napravimo neki katalog svega što Hrvati imaju de facto na kantonalnom nivou, koliko mjesta, da idemo na federalni nivo koliko tamo ima mjesta, da li imaju ministre finansija i pravosuđa. Da idemo na državni nivo, da vidimo ko upravlja indirektnim oporezivanjem, koliko procenata ministara ima, da mirno pričamo o faktičnom stanju i da onda eliminišemo frustracije. Ja mislim da bi se onda ta debata vodila malo stvarnije."
Upravni odbor PIC-a, uz izuzeće Rusije, pozvao je političke i institucionalne lidere na svim odgovarajućim nivoima vlasti da se uključe u konstruktivan dijalog, djeluju u pravcu dijaloga i saradnje, dostave preostale odgovore na pitanja iz Upitnika, podržavaju vladavinu prava na svim nivoima vlasti u BiH, da se fokusiraju na donošenje hitnih i konkretnih reformi, prioritetno pristupe usvajanju budžeta za 2019. godinu, usvoje odgovarajuće akte u vezi formiranjem Doma naroda Federacije, provedu odluku u predmetu Sejdić-Finci, osiguraju slobodu i nezavisnost medija.
