Šarović kaže da ta ideja „čeka ishod pregovora partnera“ koji imaju veći broj poslanika, te da je sada važno da se aktivira rad državnog Parlamenta.
„Mi smo tu opciju u ovom trenutku više prilagodili potrebi da aktiviramo rad parlamenta, prije svega Predstavničkog doma i to je sada fokus našeg interesovanja. Pokušaj da bez koalicija, bez bilo kakavog vezivanja, već na bazi procjene i potrebe, da se ovo važno zakonodavno tijelo aktivira. Možda ćemo narednih dana vjerovatno pojačati svoj rad i pokušati da uvjerimo i druge, jer naša može da bude samo inicijativa, ali ukoliko nema drugih partnera, dovoljan broj ruku, onda naša inicijativa nema šansu. Ali mi smatramo, čak i ako ne uspijemo, da je važno da pokušamo, jer smatramo da je to opšti interes. “, kaže Šarović
Na postavljeno pitanje: „Da li bi prihvatio poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara, ukolilo bi predsjedavajući Denis Zvizdić odlučio da se aktivnije posveti Kolegiju Zastupničkog doma“, Šarović kaže da je ta odluka na predsjedavajućem Zvizdiću.
„Zavisno od njegove odluke, postupio bih onako kako to zakon predviđa u ovoj parlamentarnoj proceduri“
Šarović odbija mogućnost prihvatanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) i potvrđuje ranije navode da se radi na izradi skraćene verzije tog dokumenta.
„ Ja sam govorio o tom dokumentu, ili varijanti da se pravi skraćeni dokument, s obzirom da ovaj dokument sada ima nekoliko stotina stranica. To je kasnije potvrdio i član Predsjedništva Džaferović i jasno je, iako to nije zvanično rečeno, da se u okviru kabineta radi, prerađuje ovaj dokument kako bi, možda, drugačije zvučao, imao manje stranica. No, moj stav ostaje isti. Bilo dvadeset stranica, ili dvije stotine, on je ANP. On je taj ključni dokument, bez obzira na njegov sadržaj, koji praktično aktivira taj proces pridruživanja ili članstva u NATO-u“, smatra Šarović.
„Mali Šengen“ nije sretno izabran naziv i izaziva neku vrstu podozrenja, ocjenjuje ministar Šarović. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, krajem septembra potpisale su Deklaraciju o uspostavljanju slobodnog protoka ljudi, robe, usluga i kapitala na Zapadnom Balkanu. Deklaracija je u medijima nazvana „mali Šengen“. Šarović smatra da bi bilo bolje podržati inicijativu koja bi otklonila manjkavosti postojećeg CEFTA sporazuma i iza koje bi stala Evropska unija.
„Kada sam razgovarao sa predstavnikom Evropske unije ovdje u BiH, rekao sam mu: „Vrlo je važno da vi (Evropska unija op.a.) stanete iza toga i da to onda bude zajednička inicijativa“. U ovom momentu to je samo inicijativa, a sam dokument kreirat ćemo i mi. Zbog toga je važno da BiH bude dio tog procesa, da ne ulazi kasnije u gotov dokument, kao što je to bilo sa CEFTA-om, nego da mi budemo kreatori te iniciajtive i da mi unutra stavimo ono što bi bilo dobro i za ovu zemlju“, kaže ministar Mirko Šarović.
