Koliko puta svako od nas dnevno podiže novac sa bankomata ili koliko je građana koji svakodnevno koriste mobilno i elektronsko bankarstvo? Nerijetko se javi crv sumnje u sigurnost novca, ali i podataka, koje o svakom klijentu posjeduju komercijalne banke. Veliki hakerski upad u sistem sjedišta UniCredit banke u Italiji, kompromitirao je lične podatke tri miliona korisnika. Ovako velika havarija na domaćem bankarskom tržištu nije zabilježena, ali u bankama priznaju da postoje sporadične zloupotrebe i internetske krađe.
"Nema materijalne štete ni za banku ni za klijente koje banke nisu predvidjele u svom riziku", kazao je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.
N1: A ukoliko nekom klijentu neko skine novac s računa, banka vraća novac?
"Banka vraća novac ukoliko se provjeri da je to stvarno neko skinuo zbog nesigurnosti i zbog upada u bankarski sustav", pojasnio je Kutle.
A svaka banka u Bosni i Hercegovini posjeduje vlastiti Plan sigurnosti podataka, koji se mora često unapređivati, zbog novih metoda hakerskih upada. U Agenciji za zaštitu ličnih podataka kažu da nisu imali prijave građana o internetskoj krađi, ali zato jesu o zloupotrebi ličnih podataka od banaka.
"Recimo prilikom plaćanja komunalnih naknada, banke su prikupljale JMBG, što je po nama protuzakonito. Jedna komercijalna banka je provjeravala za svog klijenta, kreditnu zaduženost kandidata kojeg je taj klijent htio da zaposli. To je za nas također bilo protivzakonito", kazao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Osim upozorenja na poštovanje svrhe obrade podataka u bankama, građanima se skreće pozornost i na zaštitu podataka sa potrošačkih kartica i pin kodova.
Možda ne možemo mnogo učiniti protiv hakera, ali im sigurno možemo otežati posao. Veliki broj zloupotreba ili krađe novca sa računa događa se greškom svih nas. Zato stručnjaci upozoravaju da pažljivo proučimo sigurnosne upute prilikom korištenja elektronskog bankarstva.
"Treba redovno ažurirati svoj operativni sistem bilo na mobitelima ili na računaru. Imati dovoljno dugačku lozinku, dužina lozinke je najbitnija. Ne koristiti istu lozinku na različitim mjestima, i ne nasjedati na prevare. Generalno, banke ne bi trebale da vam šalju išta putem e-maila, tako da vi kliknete na taj mail, jer vas to može odvesti na neku adresu koja ne pripada banci, iako to izgleda tako", pojasnio je Saša Mrdović sa Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu.
Podatke o hakerskim napadima bh. banke čuvaju kao poslovnu tajnu, ali su dužne da o tome obavijeste policijske agencije. Koliko je bilo takvih prijava, nadležni još nisu odgovorili.
