U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina je svjedočila brojnim slučajevima teških kaznenih djela, uključujući ubistva, koja su izazvala značajnu pažnju javnosti i postavila pitanje adekvatnosti kaznenih sankcija. Posebno se ističe slučaj o ubistvu sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vojinovića.
Adis Šehović i Davor Vojinović, policajci MUP-a Kantona Sarajevo, ubijeni su u oktobru 2018. godine dok su obavljali svoju dužnost. Trifković, zajedno sa Savom Marinkovićem i Aleksandrom Macanom, optužen je za sudjelovanje u ovom zločinu. Marinković je optužen da je iz mitraljeza ispalio najmanje 20 metaka na policijsko vozilo, dok su Macan i Trifković pomagali u krađi vozila.
Iako je Trifković priznao krivicu i sporazumno prihvatio kaznu od 15 godina zatvora, mnogi smatraju da ovakva kazna nije dovoljna za težinu počinjenog djela.
U Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim zemljama, kazneni zakonodavni okvir predviđa različite kazne za ubojstva, ovisno o okolnostima i težini zločina. Međutim, kritičari tvrde da su kazne preblage, posebno za teška kaznena djela poput likvidacija. Usporedbe radi, u nekim europskim zemljama kazne za slična kaznena djela često prelaze 20 godina zatvora, a u nekim slučajevima uključuju i doživotnu kaznu.
Blage kazne mogu imati negativan efekat na osjećaj pravde među žrtvama i njihovim porodicama, kao i na cjelokupnu sigurnost u društvu.
Pitanje adekvatnosti kazni za teška kaznena djela zahtijeva sveobuhvatnu reformu kaznenog zakonodavstva. Potrebno je razmotriti povećanje minimalnih kazni za teška kaznena djela i uvođenje strožih kaznenih mjera kako bi se osiguralo da kazne odgovaraju težini počinjenog zločina.
Foto: CH
