Jesu li briselski pregovori novi pokušaj Čovića da zaobilaznim putem dođe do istog cilja?

vhjk
Uprkos tome što je predsjednik HDZ-a Dragan Čović privremeno odustao od promjene Izbornog zakona, on će junske pregovore u Briselu, a koji su najavljeni nakon sastanka zvaničnika BiH sa Charlesom Michelom, pokušati iskoristiti da HDZ-u osigura siguran kontrolni paket u hrvatskom klubu Doma naroda Federacije BiH.

Dragan Čović (Foto: T. S./Klix.ba)

Iako je odmah nakon sastanka sa Michelom predsjednik HDZ-a rekao da teško u narednih pet mjeseci može doći do izborne reforme istakao je da se pitanje popune Doma naroda može riješiti.

"Mi smo insistirali na tome da riješimo pitanje onih definicija popune Doma naroda koje je Ustavni sud stavio van snage i to će se svakako morati riješiti. Ne može se ići u izborni proces da ne znamo kako ćemo implementirati izborne rezultate. Sastanci će biti usmjereni ka tome kako stabilizirati odnose u BiH i olakšati ovu političku situaciju", rekao je Čović.

Namjera Čovića je da u Briselu ispregovara, mimo onog što Ustav Federacije BiH određuje, raspodjelu delegata po kantonima, i tako onemogući izborni poraz jer Dom naroda FBiH je ključ političke moći u Federaciji BiH.

Jedini način da to postigne je da ospori ovlasti Centralne izborne komisije koja je u ovom trenutku zadužena za raspodjelu mandata i ispregovara neki novi model raspodjele, kao da u tom smislu već ne postoje jasna pravila i zakonski okvir.

Nejasno je da li će predstavnici EU prihvatiti Čovićev zahtjev da jedna od tačaka bude pitanje rasporeda delegata u Dom naroda FBiH, i da li će Izetbegović pristati da se uopšte otvara to pitanje u Briselu.

Kao što smo ranije više puta naglašavali HDZ i SNSD su izgubili kontrolu nad CIK-om, koji, u skladu sa svojim ovlastima, ima mogućnost da, kao što je to uradio 2019. godine, rasporedi broj delegata (Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih) koji se bira iz skupština kantona u Dom naroda Federacije BiH.

CIK će nakon Općih izbora donijeti novo uputstvo, što mu omogućava postojeći Izborni zakon, a u skladu s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, koji jasno određuje da najmanje po jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin moraju biti delegirani u Dom naroda FBiH iz svake kantonalne skupštine, ako je kao takav izabran.

Isto tako Ustav FBiH određuje da raspodjela mora biti u skladu sa Popisom stanovništva 1991. godine, a ne Popisom stanovništva iz 2013,. godine, kako je to odredio CIK 2013. godine. Ova odredba nije uzeta u obzir prilikom donošenja odluke o raspodjeli mandata 2019. godine.

S druge strane predsjednik SDA Bakir Izetbegović je nakon sastanka kazao da će se razgovarati o deblokadama, stabilizaciji prilika u BiH i evropskom putu. Ipak, kako je kazao, a svjestan mogućnosti da se Dom naroda nametne kao tema, poručio je Michelu da svi politički faktori moraju prisustvovati.

"Shvatili su da su i tu napravili grešku jer je reducirani format Izetbegović-Čović nikad nije imao šanse što je otvaralo mogućnost za špekulacije. Ovaj put ima da svi prisustvuju, ne da se izvlače i da onda prebiraju političke poene na tome što je neko drugi otišao u Brisel, a oni nisu. Ovo je naša zajednička zemlja, radi se o dramatičnim stvarima gdje treba svi da prisustvuju", kazao je Izetbegović.

Izgubi li HDZ kontrolnim paket u Domu naroda FBiH i u slučaju da ne dobije člana Predsjedništva BiH, otvorit će se prostor da HDZ prihvati kompromis u vezi Izbornog zakona. U suprotnom, najvjerovatnije će i u naredne četiri voditi istu politiku kao i u prethodnom mandatu.