Na konferenciji za medije nakon sjednice Federalne vlade u Sarajevu, Milićević je navela da su simulacije pokazale da će FBiH u tom peridu sa vanjskim izvorima zaduživanja od 1,9 milijardi dolara uspjeti održati rast BDP-a od 2,5 do 3,5 posto, te da će dug sa sadašnjih 26,4 posto BDP-a porasti na 31,1 ili 31,5 posto BDP-a.
Dodala je da je osnovni temelj za izradu strategije bio postojeći portfelj duga FBiH, program javnih investicija od 2021. do 2023., dokument okvirnog budžeta FBiH od 2021. do 2023., te strategija razvoja FBiH za period od sedam godina.
"Ciljevi strategije upravljanja dugom su osiguranje sredstava za finansiranje potreba vlade uz prihvatljive troškove i rizike, kao i razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira", istakla je Milićević.
Pojasnila je da portfelj duga koji je ostvaren s 31. decembrom 2020. iznosi 5,8 milijardi KM, od čega vanjski dug čini 85,4 posto, a unutrašnji 14,5 posto.
Milićević je precizirala da portfelj duga ima relativno nisku ponderiranu prosječnu kamatnu stopu od 1,5 posto, koja za unutrašnji iznosi 1,7 posto, a za vanjski 1,4 posto.
"Rizik refinansiraja je značajan i trenutno za unutrašnji dug je 3,3 godine, dok je za vanjski 6,2 godine. Približno 40 posto vanjskog duga je osjetljivo na oscilacije deviznog kursa", kazala je Milićević.
