Tokom sumiranja spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za šest mjeseci ove godine, upozoreno je da konzumiramo domaće proizvode u minornim količinama.
Komentarišući ove podatke, Milanka Drinić, profesor Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka, smatra da i te kako imamo uslove da proizvodimo više hrane.
To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim...
"Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično", rekla je za "Nezavisne" Drinićeva, koja smatra da je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.
Dijeli njeno mišljenje i Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, koji ističe da je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolisati proces proizvodnje u drugim državama.
"Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što takođe utiče na kvalitet hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, na primjer, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55 odsto neobrađene zemlje, koja zarasta", kaže Hasanović.
Nihad Bajramović, sekretar STK BiH, koji je juče, na konferenciji za novinare u Sarajevu, iznio podatak da bh. tržište pokriva tek osam odsto domaće proizvodnje, ocijenio je da privreda ima veoma malo vremena kada su u pitanju reforme.
"One se moraju brzo provoditi, jer još vrlo malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage", naglasio je Bajramović.
Sumirajući spoljnotrgovinsku razmjenu u prvom polugodištu, rekao je da je deficit porastao za 12,11 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
On je naveo da je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4 odsto, pišu Nezavisne novine.
"Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu evropskih zemalja, neophodne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u EU. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati s EU kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni", istakao je Bajramović.
Belma Hasić, stručni saradnik Spoljnotrgovinske komore za makroekonomski sistem, rekla je da su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43 odsto, Hrvatska sa 12,59 odsto, Italija 11,82 odsto, te Srbija sa 11,09 odsto.
Zanimljivo je da je zabilježen pad izvoza u Tursku od 25,19 odsto u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući.
"Desio se pad izvoza mesa, tačnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 odsto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj", pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem STK BiH.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partneri BiH
Njemačka - 14,43 %
Hrvatska - 12,59 %
Italija - 11,82 %
Srbija - 11,09 %
