Armin Halitović, načelnik Općine Bosanska Krupa, u razgovoru za Oslobođenje govorio je o poslovnom ambijentu, o prekvalifikaciji radnika, radu poslovnih zona, investicijama…
Općina Bosanska Krupa u posljednje vrijeme dosta ulaže u razvoj privrede. Koje su Vaše najznačajnije aktivnosti po tom pitanju?
– Stvaranje dobre poslovne klime naš je konstantan posao, s tim da se te aktivnosti nekad manje, a nekad više kroz veće i vrednije projekte, primijete. Razvoj poslovnih zona je nešto na šta smo usredotočeni, nešto po čemu smo i prepoznatljivi. Malo ko da u našem kraju, pa i u zemlji, nije čuo za Poslovnu zonu Pilana, njen specifičan način uspostavljanja i razvoja. Općina se trudi biti dobar servis, kako svojim građanima tako i investitorima. Usluge koje pružamo poduzetnicima ogledaju se u efikasnosti, fleksibilnosti i urgentnosti. Naravno koliko je to, s obzirom na naše procedure i zakone, moguće. Ono što je u nadležnosti Općine završavamo u rekordnom roku i to je uz olakšice i beneficije koje imamo recept po kojem unapređujemo privredu.
Deficitarna zanimanja
Kada kažem olakšice i beneficije, mislim svakako na umanjene naknade, takse, koje plaćaju investitori. Recimo, naknada za uređenje zemljišta umanjena je za 40 posto uz mogućnost plaćanja od 6 do 12 rata. Renta je smanjena od 10 do 90 posto ovisno o broju zaposlenih uz također mogućnost plaćanja u ratama. Privredni subjekti u prve tri godine poslovanja oslobođeni su komunalnih taksi i naknada, a za naredne tri godine plaćaju 50 posto.
Organizovali ste veliki broj obuka za deficitarna zanimanja, kakav je bio odziv građana na te pozive i kakvi su rezultati postignuti?
– Obuka za jedno od deficitarnih zanimanja – varioce počela je prije nekoliko dana. Potpisao sam ugovor sa 44 aplikanta koja smo odabrali u prvom krugu. Istovremeno traje poziv i za drugu grupu polaznika. Želja nam je pronaći 80 nezaposlenih koji se žele prekvalifikovati ili dokvalifikovati. Obuka kreirana prema potrebama poslodavaca u metaloprerađivačkoj industriji koja će se u narednih šest mjeseci provoditi u Centru za podršku poduzetništvu BINOVA dio je projekta Povećanje konkurentnosti radne snage na prostoru općine Bosanska Krupa koji u okviru programa Lokalna partnerstva za zapošljavanje finansira EU, a provodi Međunarodna organizacija rada (ILO). Projektne aktivnosti su planirane kao odgovor na neusklađenost obrazovnog sistema sa potrebama privatnog sektora, specifično metalnog sektora u Bosanskoj Krupi. Obuka se sastoji iz teoretskog i praktičnog dijela. Teoretski predstavlja zbir trogodišnjeg školovanja za zavarivače, a praktični se sastoji od oko 600 sati obuke gdje će se polaznici obučavati na komplet novoj opremi. Radit će se na opremi vrijednoj preko 100 hiljada KM. Prva grupa trebala bi završiti početkom, a druga grupa krajem januara.
Kako biste ocijenili razvoj startup industrije u Vašoj općini, s obzirom na to da finansijski podržavate i ovu oblast?
– Takvu vrstu pomoći pružamo samo mladim i nezaposlenim osobama četvrtu godinu zaredom. U završnoj fazi je procedura oko odabira najboljih biznisa pristiglih putem javnog poziva u ovoj godini. U tu priču krenuli smo zajedno sa Institutom za razvoj mladih KULT iz Sarajeva, prenijeli su na nas dobru praksu koja se primjenjivala i u drugim općinama i gradovima, a onda smo nastavili sami. Interes mladih zaista varira, jedne godine na poziv pristigne jedna prijava, naredne šest ili sedam, zatim mi u budžetu uvećamo sredstva za tu namjenu kako bismo podržali što veći broj ideja, a onda opet dođu jedna ili dvije prijave. Koliko će sad projekata dobiti finansijsku podršku od 7.500 KM to ne znam, komisija treba završiti posao, ali u protekle tri godine smo podržali šest biznis-planova i za to utrošili 15 hiljada KM. To nisu velika sredstva, ali mladima puno znače, podstiču ih i motivišu da krenu nešto raditi.
Kakva je popunjenost poslovnih zona i iz kojih su oblasti firme koje u njima posluju?
– Na sve ono što je urađeno ja sam ponosan. Međutim, Poslovna zona Pilana je svojevrsni pečat mog djelovanja do sada. Pilana je ono po čemu smo prepoznatljivi posljednjih godina. U njoj danas radi 15 privrednih subjekata s područja naše općine, kantona, BiH i inostranstva koji su kroz nekoliko godina u izgradnju novih poslovnih kapaciteta uložili oko 30 miliona KM, što u svakom slučaju daje za pravo da očekujemo i veliki broj novih radnih mjesta. Djelatnosti kojima se bave firme u najvećoj mjeri su proizvodnja kabina za radne mašine, galvanizacija, fina obrada metala, proizvodnja karoserija za motorna vozila i proizvodnja prikolica i poluprikolica. Da bi se stvorili uslovi investitorima, odnosno da bi sve to izgledalo kao što danas izgleda, Općina je morala uraditi mnogo. Sve parcele i objekti snabdjeveni su odgovarajućim elektroenergetskim priključkom, telefonskim linijama, kanalizacionom i vodovodnom mrežom, uređene su saobraćajnice, prilazni put, izlaz na magistralnu saobraćajnicu, a izgrađena je i javna rasvjeta unutar Poslovne zone.
Proširenje kapaciteta
Zbog nedostatka parcela u Pilani, dovoljno velikih i kompaktnih, inicirao sam formiranje nove zone zvane Vatreni mlin. Ima oko 9 hektara, od čega je trećina slobodna površina koja će biti ponuđena investitorima. Prostor je djelimično očišćen, trenutno se uklanjaju i stari objekti, te izrađuje tehnička dokumentacija za internu infrastrukturu, kao i regulacioni plan. Nakon toga pristupit će se izgradnji internih saobraćajnica, priključaka za vodu, struju, telefon itd. Za razvoj Vatrenog mlina bit će primijenjen isti recept kao i kod Poslovne zone Pilana.
Koliko je stranih investicija, odakle one najviše dolaze i u kojim su oblastima?
– Među najvećim firmama u kojima je uposlen najveći broj radnika najviše je stranih investicija, mahom iz Italije, a nešto i iz Slovenije. Sve su one u metalnoj industriji i svoje proizvode u potpunosti izvoze na strana tržišta. Općina Bosanska Krupa je zahvaljujući upravo ovim firmama u posljednje tri-četiri godine konstantno povećavala broj zaposlenih, doduše povećavao se i broj nezaposlenih, ali značajno manjim intenzitetom. Zahvaljujući zamahu u prerađivačkoj industriji koja je uglavnom bazirana na metalni sektor i povećavanje stepena finalizacije proizvoda u instaliranim kapacitetima, Bosanska Krupa je postala jedan od najvećih izvoznika u ovom dijelu BiH.
Postoji li interes investitora za otvaranje neke nove firme u narednom periodu, ako ima, o čemu se radi?
– Interes uvijek postoji i to je ono što nas ohrabruje. Razlozi su to zbog čega i radimo na proširenju svojih kapaciteta, ali konkretno o novom ulaganju, otvaranju novih firmi, u ovom trenutku ne možemo govoriti dok se neke stvari ne konkretiziraju. Nezahvalno je pričati o nečem ako nije u potpunosti izvjesno da će se to i dogoditi. Ako govorimo o osnivanju firmi i zapošljavanju u skorijem vremenu, mi tu imamo nade. Postoji slučaj gdje je firma osnovana, ali je tek u fazi izgradnje infrastrukture neophodne za rad u punom kapacitetu. Misli se svakako na Arifagić Investment i izgradnju farme norveških goveda na Pučeniku gdje je ranije bila svinjogojska farma. Pomenuto područje zakupio je vlasnik Jusuf Arifagić, sada radi na osposobljavanju, uređenju, izgradnji infrastrukture, priključcima, što nama daje nadu da će na tom području uskoro doći do novih značajnih upošljavanja. Uostalom, vlasnik se ugovorom i obavezao da će u narednih pet godina na farmi uposliti do 200 ljudi.
