Pogođeni svi aerodromi i sve aviokompanije
A i kako bi. U razmaku od šest mjeseci 737-8 srušio se dva puta. Skoro na isti način. U oktobru prošle godine model ovog aviona koji je pripadao indonezijskoj kompaniji „Lion Air“ srušio se nedaleko od Džakarte. Poginulo je 189 ljudi. Prošle nedjelje isti model na letu „Ethiopian Airlinesa“ srušio se između Adis Abebe i Najrobija. Poginulo je 157 putnika.
Osim što se radi o istom modelu, zajedničko dvjema tragedijama je to da su se avioni u propast strovalili samo nekoliko minuta nakon polijetanja. Prvi nakon 13, a drugi nakon šest minuta.
Dan nakon tragedije zavladala je masovna panika. Aerodromi su jedan po jedan zabranjivali slijetanje i polijetanje ovih modela, nakon toga i države. Najduže su se opirale SAD (odakle je i kompanija „Boeing“) i Kanada. Pod pritiskom da će ostati izolirane, popustile su i naredile prizemljenje flote ovih aviona.
Zanimljivo je da je kompanija „Boeing“ jedna od najvećih izvoznika SAD
O tome šta se desilo još se nagađa. Poznato je da je model 737 najpopularniji „Boeingov“ proizvod, koji je obarao rekorde prodaje. Nema aviokompanije na svijetu da ga ne koristi, a rijetki su aerodromi na koje ne slijeću. Među njima je i naš Sarajevski.
Model 737 MAX toliko je popularan da, prema planovima kompanije „Boeing“, čak 64 posto proizvodnje do 2023. godine treba da otpada na ovaj model. Naručilo ga je više od 100 aviokompanija.
Upravo zbog toga šokirala je i druga tragedija koja je skoro identična prvoj. Krenimo redom. Avion „Liona Aira“ srušio se 13 minuta nakon polijetanja. Onaj „Ethiopian Airlinesa“ nakon šest. Prvi model bio je u upotrebi tri mjeseca, drugi četiri.
Tokom oba leta bile su dobre vremenske prilike, a u oba slučaja piloti su nakon kratkog vremena zatražili dopuštenje da se vrate na aerodrome.
Čini se kao previše slučajnosti da se tragedije ne bi dovele u vezi s mogućom greškom na modelu.
Pitanje je šta će biti s narudžbama
Dok traje istraga o tome šta se zaista desilo, „Boeing“ gubi milijarde. Za nekoliko dana od posljednje tragedije kompanija je izgubila 25 milijardi dolara vrijednosti. To je oko 10 posto vrijednosti kompanije, ali to je, kako se čini, tek početak strovaljivanja najpoznatijeg proizvođača aviona na svijetu.
Pojedine kompanije poput, naprimjer, „Norwegian Aira“ već su najavile da će od „Boeinga“ tražiti odštetu za izgubljenu dobit zbog zabrane. Ova kompanija bila je prisiljena prizemljiti 18 Maxova.
Reuters je objavio podatak da će inicijalni troškovi odšteta za svih 157 stradalih iznositi oko 25 miliona dolara.
- Očekujemo da će „Boeing“ riješiti taj račun – rečeno je iz ove aviokompanije čije su dionice, slično kao i „Boeingove“, zabilježile pad oko 10 posto.
Pitanje je hoće li norveška aviokompanija ostati jedina koja će tražiti nadoknadu štete.
Osim toga, „Boeing“ treba očekivati i tužbe. Nakon prve nesreće u Indoneziji, u SAD ih je uloženo više od 30. Može se pretpostaviti da će biti i novih, vezanih za onu u Etiopiji. Visina odštete koju bi „Boeing“ mogao platiti je različita. Za one koji će se obratiti sudovima u SAD odštete se kreću od dva do tri miliona dolara po osobi, a u Etiopiji oko 200.000.
Pitanje je šta će biti s narudžbama za dostavu modela 737 koje su ranije stigle na adresu „Boeinga“.
Rezervirajte aviokartu, ali ne za let Boeingom
O kakvoj se panici i strahu od Boeinga trenutno radi možda najbolje pokazuje podatak da veliki broj stranica preko kojih možete rezervirati aviokartu nudi i opciju pomoći koje letove možete da izbjegnete modelom 737 MAXI.
A ukoliko se ovakav masovni strah nastavi širiti, pitanje je hoće li se „Boeing“ ikad vratiti na stare staze slave, prenosi Avaz.
