To se posebice odnosi na položaj na krajnjem desnom krilu političkog spektra. Iako je desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) na nedjeljnim izborima u saveznoj pokrajini Hessenu osvojila preko 12 posto glasova i tako ušla i u posljednji njemački parlament u kojem dosad nije bila zastupljena, čime je ostvaren jedan od deklariranih ciljeva stranke, najava Angele Merkel da se na stranačkoj konvenciji u prosincu više neće kandidirati za predsjednicu CDU-a bi mogla do temelja uzdrmati ovu stranku koja je nastala prije nepunih pet godina kao pokret protivnika europske valute.
Nestanak neprijatelja, prijetnja za opstanak
Na prvi trenutak zvuči paradoksalno. Jer upravo je poklič „Merkel mora otići“ jedan od glavnih političkih sadržaja stranke koju je upravo izbjeglička kriza i izbjeglička politika Angele Merkel na jesen 2015. uzdigla iz mrtvih i od tada na krilima nezadovoljstva jednog dijela građana osvaja parlament za parlamentom.
Odlaskom kancelarke, AfD-u nestaje „prirodni neprijatelj“. Postavlja se pitanje kako će jedna stranka koja svoj imidž gradi na kritici kancelarke i njezine politike opstati kada tog objekta mržnje više ne bude.
Ključno je međutim pitanje tko će u prosincu zasjesti na čelo demokršćanske stranke koja na posljednjim izborima gubi velik broj birača u svim smjerovima, a ponajviše u smjeru AfD-a.
Ovih dana analitičari se natječu u dijeljenju pohvala Angeli Merkel na račun njezina stila vladanja. Visoki moralni dometi, politika koja je lišena ideoloških predznaka i okrenuta pragmatičnosti. I zbog toga Angelu Merkel cijene i oni slojevi društva koji prije nikada ne bi dali koju pohvalnu riječ na račun demokršćana. Jer mnogi se još sjećaju ere u CDU-u koja je prethodila dolasku istočnonjemačke fizičarke i kćeri protestantskog pastora na čelo te stranke, koja je dotad odisala poslijeratnim vrijednostima zapadne Njemačke: obitelj, tradicija i gospodarski boljitak.
Merz će CDU ponovno odvesti udesno
Friedrich Merz je čovjek za kojeg Angela Merkel ove vrijednosti nije okrenula naglavačke, ali je svojim socijalnim angažmanom i vođena moralnim kršćanskim vrijednostima od CDU-a načinila stranku koja bi svojim djelovanjem i odvojena od povijesnih spona mogla isto tako biti i stranka sa socijaldemokratskim a ne demokršćanskim predznakom.
Minimalac, socijalni mir i na kraju otvaranje granica iz humanitarnih razloga. Ne samo mnogim biračima nego i članovima CDU-a to je bilo previše. I zato je CDU gubio ne samo birače nego je Angela Merkel osjetila da je i unutar same stranke mnogo onih koji se žele vratiti svojim konzervativnim korijenima. Posljednja definitivna naznaka da unutar stranke kuha je poraz njezina štićenika Volkera Kaudera na internim izborima za predsjednika zastupničkog kluba u rujnu.
Dobri izgledi za pobjedu
Stranka bi mogla ponovno skrenuti udesno ako na stranačkim izborima u prosincu pobijedi davno zaboravljeni kandidat konzervativno-poduzetničkog krila CDU-a. Friedrich Merz u srijedu je i službeno potvrdio ono što se šuška od ponedjeljka ujutro kada je Angela Merkel spektakularno najavila svoj „odlazak na rate“.
"Nama nije potrebna revolucija, nego obnova i polet naprijed“, rekao je Merz predstavljajući službeno u srijedu svoju namjeru da se u prosincu kandidira na čelo CDU-a. Njegovo ime se spominjalo na sam dan povlačenja Angele Merkel i tzv. Berlinski krug unutar demokršćanske Unije nije skrivao svoje pritajeno zadovoljstvo ovom, za mnoge iznenađujućom viješću.
"Gospodin Merz sa sobom donosi iskustvo, kompetenciju i gospodarsko znanje. Ovakva osoba ulijeva strah i ostalim strankama“, rekla je glasnogovornica Berlinskog kruga Sylvia Pantel za dnevnik Handelsblatt.
Isti list objavljuje i rezultate jednog ispitivanja koje je pokazalo da Merz u prosincu ima velike šanse zasjesti na čelo CDU-a. Glavna konkurencija je sadašnja glavna tajnica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer koja je po većini stajališta kopija sadašnje kancelarke. Zato mnogi ne vjeruju da je s Kramp-Karrenbauer moguć novi početak.
Merz se AfD-ovim temama bavio još 2000.
Opaska o drugim strankama koje bi morale strahovati zbog dolaska Merza odnosi se naravno na sve sadašnje i moguće partnere kojima se želi dati do znanja da s Merzom neće ići tako lako kao s Merkel koja je uvijek i posvuda tražila zajedničke točke i bila spremna na kompromise ako je to na kraju dovodilo do njezina cilja. A uglavnom jest.
No upozorenje jasno ide i u smjeru AfD-a prema kojem CDU s Merzom na čelu neće imati odnos koji bi se tijekom posljednjih godina mogao opisati kao ignoriranje uz poneku opasku vrha CDU-a o „ustavnim vrijednostima“ koje svaka demokratska stranka u Njemačkoj mora poštovati.
Merz je već u srijedu najavio borbu za one birače koji su od CDU-a pobjegli prema AfD-u. "Mi ne smijemo dopustiti da se birači frustrirani radom velikih stranaka okreću populističkim pokretima“, rekao je Merz.
I predsjednik AfD-a je priznao da s Merkel odlazi i „najbolji predizborni adut AfD-a“. Merz je političar koji se AfD-ovim temama bavio više od desetljeća prije nego li je ova stranka nastala.
On je tvorac poznate krilatice o tomu da u Njemačkoj mora vladati „njemačka vodeća kultura“. „Muslimani se moraju prilagoditi našim običajima, kulturi i navikama“, rekao je Merz još 2000.
U svojoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni Vestfaliji Merz nije nikada silazio sa scene i još uvijek je mnogima nada u „stari dobri CDU“ po receptu Konrada Adenauera i Helmuta Kohla.
Opasnost i za kancelarku
No mnogi strahuju da bi Merz i samoj kancelarki, koja ovu poziciju želi zadržati do kraja mandata 2021., mogao zagorčati život. Jer ona tu funkciju može obavljati samo uz snažnu podršku stranke a Merkel i Merz slove sve samo ne kao bliski suradnici.
Merkel mnogi smatraju i razlogom zbog kojeg se Merz posljednjih desetak godina, nakon kroničnog neslaganja s predsjednicom stranke, povukao iz aktivnog stranačkog djelovanja. No protiv ove teze govori činjenica da bi time oslabio vlastitu stranku što je kontraproduktivno njegovom planu, "stranci vratiti stari sjaj“. Sam Merz očito je vrlo uvjeren u svoju pobjedu u prosincu.
