Dakle, nesumnjivo je to da je Abdić na prvim demokratskim izborima u Bosni i Hercegovini dobio više glasova od budućeg predsjednika Izetbegovića: Abdić je osvojio je 1.045.539 glasova, a Izetbegović 879.266 – 166.273 manje. Istovremeno, SDA je osvojila 788.616 glasova, odnosno 90.650 manje od Izetbegovića i 256.923 manje od Fikreta Abdića.
Ako pretpostavimo da su svi koji su glasali za SDA glasali i za njezina dva kandidata, što je logično i skoro potpuno izvjesno, i ako znamo da su ti glasači uglavnom bili sve redom Bošnjaci, ostaje nerazjašnjeno čiji su preostali glasovi. Gledamo li današnja izborna pravila, po kojima u Federaciji, naprimjer, možete glasati za samo jednog od kandidata, bilo na listi za bošnjačkog, bilo na listi za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda je sasvim logično zaključiti da su Bošnjaci dali veće povjerenje Abdiću od Izetbegovića.
Tu dolazimo do zaborava, odnosno do neupućenosti nekih od onih koji daju veći legitimitet Abdiću kao predstavniku Bošnjaka 1990. godine. No, na tim su izborima vrijedila posve druga izborna pravila od ovih današnjih. Biralo se sedam članova Predsjedništva – dva Bošnjaka, dva Srbina, dva Hrvata i jedan iz reda Ostalih – ali tako da je svaki glasač mogao zaokružiti po dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata te jednog iz reda Ostalih. Drugim riječima, moglo se zaokružiti ukupno sedam kandidata.
Zbog toga su bošnjački kandidati imali čak 3.197.948 glasova, iako je na izbore izišlo svega 2.338.727 birača, a svi kandidati skupa osvojili su više od devet miliona glasova. Među razlikom između glasova za stranku i glasova za kandidate, Izetbegovića i Abdića, treba tražiti Srbe i Hrvate, te također Jugoslavene i Ostale, jer je mala mogućnost da je bilo Bošnjaka koji su glasali za kandidate ljevice u parlamentarnim izborima, a za nacionalne u izboru za Predsjedništvo.
Ne postoji nikakav dokaz da je Fikret Abdić dobio više bošnjačkih glasova od Alije Izetbegovića, ali ne postoji ni dokaz da ih je dobio manje, što je također moguće. Ali je vrlo izvjesno da je dobio mnogo više nebošnjačkih glasova, a posve je poznato i to na kojoj strani povijesti završio.
U vezi s ovim izborima postoji još jedan mit: da je Abdić mjesto predsjedavajućeg Predsjedništva ustupio Izetbegoviću. Riječ je bilo o unutarstranačkom dogovoru kojeg su ostali članovi Predsjedništva uvažili jer zakon nije određivao prednost kandidata na osnovu broja osvojenih glasova.
Uostalom, da kojim slučajem nije odlučeno da mjesto prvog čovjeka BiH pripadne Bošnjaku, republikom bi predsjedavao neko s dvostruko manje glasova od Abdića, jer su kandidati iz ostalih naroda dobili mnogo manje povjerenje birača.
