Migrantska kriza i dalje je jedan od gorućih problema USK-a, a rješenja nema. Kako će USK prezimiti kada su kapaciteti i zdravstva i policije maksimalno iskorišteni?
- Unsko-sanski kanton se prvi suočio sa težinom migrantske krize kada je, prije skoro dvije godine, došao prvi veći val izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu. Tada smo mogli razumjeti nesnalaženje nadležnih institucija naše države u kontroliranju i upravljanju migrantskom krizom, ali danas nakon kontinuiranog priliva povećanog broja migranata ničim se ne može opravdati ova sigurnosna i u svakom drugom pogledu rizična migrantska situacija u USK-u, koju je prouzrokovao prije svega složen i nedovoljno koordiniran sistem koji je trebao upravljati migracijama u našoj državi.
Iskrena namjera
USK dočekuje još jednu neizvjesnu zimu u kontekstu migrantske krize, veliki broj nelegalnih migranata nema riješen privremeni smještaj, te je strah naših građana od mogućeg samostalnog rješavanja nužnog smještaja od migranata činjenjem provala i nelegalnih ulazaka u stambene i druge objekte potpuno opravdan, pogotovo što provođenje prekršajnih i krivičnih postupaka protiv migranata do sada nije dalo rezultate suzbijanja ovakve vrste prekršajnih i
Jednom rečenicom se može reći da je migrantska kriza u BiH rezultirala time da je USK kolateralna šteta nespremnosti, nesnalaženja i nepostojanja političke volje da se ona stavi pod kontrolu, da se njom odgovorno upravlja kako bi bila podnošljiva u našim svakodnevnim životnim aktivnostima.
Svi govore o tome kako teret migrantske krize treba ravnomjerno rasporediti na cijelu BiH. Međutim, konkretnih koraka na tom polju nema. Treba li rješenje biti novi migrantski kamp u okolini Sarajeva i hoće li to riješiti probleme koje imamo sa susjedima?
- Ukoliko postoji iskrena namjera i želja da se konačno migrantska kriza u BiH stavi pod kontrolu, te da se njom upravlja, onda je prva mjera uspostavljanje privremenih prihvatnih centara na ruti kretanja migranata kako bi se spriječio njihov masovni dolazak, boravak i koncentracija na jednom malom području kao što je USK. Za kvalitetno upravljanje migracijama potrebna je redovna, gotovo svakodnevna komunikacija sa susjedima, kako bi se svaki incident s migrantima pravovremeno rješavao u skladu s međudržavnim sporazumima i zakonodavstvom, ali i razmjena informacija i podataka kako bi se izvršila realna procjena migrantskih tokova.
Također, vrlo je važna mjera za smanjenje incidentnih situacija sa susjedima opremanje Granične policije BiH u materijalno-tehničkom smislu, nabavka suvremene opreme i dovoljnog broja vozila kako bi ona bila u stanju kvalitetno pratiti i otkrivati nelegalno vraćanje migranata u granični pojas.
Slijede protesti zbog Trgovske gore. Nakon protestnih nota Predsjedništva BiH, ništa konkretno nismo uradili da bismo pomogli krajiškim opštinama. Možemo li biti pametni i iskoristiti izbore u Hrvatskoj?
- Ovo je vrijeme kada treba pojačati aktivnosti u smislu izražavanja protivljenja namjeri Republike Hrvatske da na lokaciji Trgovske gore, mikrolokaciji Čerkezovac, uspostavi i izgradi odlagalište radioaktivnog i nuklearnog otpada. Unatoč našim mnogobrojnim aktivnostima kojima smo ukazivali na nepovoljnost lokacije Trgovske gore i neprihvatljivost za našu državu i građane koji žive u njenoj blizini, Vlada Republike Hrvatske ne odustaje od svog plana, te je do sada usvojila sve potrebne strateške dokumente kako bi pristupila izgradnji odlagališta ovog opasnog otpada u objektima dosadašnje kasarne koja se nalazi u Čerkezovcu, u općini Dvor. Iako je nedavno i Predsjedništvo BiH zvanično pozvalo vlasti u Republici Hrvatskoj da izuzmu lokaciju Trgovske gore kao onu za odlaganje radioaktivnog i nuklearnog otpada jer je u blizini granice sa BiH, još nema nikakve zvanične reakcije ili odgovora iz Hrvatske.
S obzirom na zvaničnu tišinu i šutnju nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj naspram našeg jedinstvenog stava protiv predmetne lokacije, treba iskoristiti svaku priliku, pa i predizbornu kampanju u Hrvatskoj, kako bi se od predsjedničkih kandidata izvukao stav o ovom pitanju, te ocijenila prihvatljivost kandidata kao “dobrog susjeda”.
Gotovo godinu od izbora vlast nije formirana. Redovna sjednica Predstavničkog doma još nije održana. Kako komentarišete činjenicu da građani zaključuju kako je dobro što vlasti nema, jer se tada manje krade?
- Žalosno je da građani svoje predstavnike na takav način doživljavaju, ili je loš izbor ili se ljudi brzo kvare, a po mom mišljenju, ima i jednog i drugog. Naši građani, nažalost, ne razlikuju one što godinama kradu od onih što ne kradu, a ima i onih što ne kradu, ali se za njih ne može znati niti čuti, jer oni što kradu, toliko očigledno i dugovječno kradu da zasjene one koji su pošteni i koji žele da pošteno, bez krađe i lopovluka, vrše javne funkcije i poslove.
Kritična masa
Smatram da moramo izgraditi dovoljno veliku i brojnu kritičnu masu dobrih i poštenih političkih predstavnika koji ne kradu, koji će ohrabriti institucije sistema da identificiraju, istraže i strpaju u zatvor one političke predstavnike koji kradu, kako bi vratili povjerenje naših građana u predstavnike koje oni biraju.
ANP je postao jedan od glavnih uzroka krize u kojoj se nalazi BiH. Kako da se vratimo na činjenicu da je to tehničko pitanje i da nam reforme predviđene tim programom svakako slijede?
- Reforme koje su utvrđene Godišnjim nacionalnim programom BiH za period 2019-2020. se u kontinuitetu provode i to je, ustvari, dokument kojim se potvrđuje kontinuitet provođenja ranije usvojene Strategije vanjske politike BiH, kao i nastavak približavanja BiH NATO-u, a koje je formalno počelo još 2006. godine.
Ovaj dokument se sada koristi kao sredstvo za razračunavanje sa dosadašnjim stavovima i opredjeljenjem BiH za euroatlantske integracije koje je iskazano kroz ranije usvojene strateške dokumente i Zakon o odbrani BiH, što ustvari predstavlja samo kajanje Dodika što je bio dio tih reformskih procesa, ali u konačnici sada ništa ne može promijeniti niti značajno usporiti.
