Katastrofalne poplave koje su prošle sedmice pogodile Bosnu i Hercegovinu odnijele su preko 20 života.
Osim ogromne, može se komotno reći, milionske štete na putnoj infrastrukturi, potpuno srušenim kućama, velike ekonomske posljedice sada će pogoditi i cijelu zemlju, a tiče se oštećenja pruge u Donjoj Jablanici.
Podsjećamo, zbog odrona došlo je i do prekida u željezničkom saobraćaju, a pruga i pružna postrojenja na dionici Ostrožac – Grabovica kod Jablanice su uništeni na dužini 17 kilometara.
Fotografije pruge koja potpuno visi u zraku obišle su region, ali i svijet, a potpuno je blokiran je i željeznički saobraćaj na relaciji Sarajevo – Čapljina – Sarajevo, dok je procijenjena šteta na Željeznicama FBiH pet miliona KM.
Ogromne štete po privredu
Premijer FBiH Nermin Nikšić na vanrednoj konferenciji za novinare nakon hitne sjednice Vlade je kazao kako Željeznice FBiH zbog potpune blokade saobraćaja na ovoj relaciji gube dnevno 280.000 KM, a naglasio je i kako će biti potrebni mjeseci kako bi se obnovila pruga.
Iz Željeznica FBiH su za Fokus pojasnili da samo na osnovu pada prihoda od prevoza roba i putnika dnevni gubitak iznosi oko 280.000 KM, a indirektne štete po bh. privredu biće znatno veće.
“U ovom trenutku ne mogu se predvidjeti stvarne, ukupne štete, niti rok za sanaciju željezničke infrastrukture, a kako bi se ponovno uspostavio redovan željeznički teretni i putnički saobraćaj. Stručne ekipe ŽFBiH su svakodnevno na terenu i utvrđuju stepen oštećenja željezničke infrastrukture. Najkritičnije mjesto je u na području Donja Jablanica, lokalitet Komadinovo vrelo, gdje su oborinske vode pokrenule ogromno klizište što je u potpunosti uništilo nekoliko propusta, te je pruga u dužini od 200 metara ostala visiti u zraku. To će iziskivati veće građevinske radove, a što prevazilazi kapacitete ŽFBiH. Eksperti moraju predložiti novo rješenje, s obzirom da je kompletan pejzaž izmjenjen i nedostaje zamljište koje je odnijelo klizište, u smislu izgradnje mosta, vijadukta, novog nasipa ili pak, djelimično izmještanje željezničke trase, a koje se mora rješavati u paketu sa cestvnom infrastrukturom. Izvođenja sanacionih radova u ovom obimu mogu potrajati više mjeseci”, napominju iz Željeznica FBiH.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić je u razgovoru za Fokus kazao da se radi o milionskoj šteti za Željeznice FBiH, te također i za privredu BiH.
“Dosta kompanija na području cijele BiH koristi usluge Željeznica FBiH. Napominjem, nekada se teško u kratkom roku mogu zamijeniti lanci snabdijevanja. Neko će to uspjeti, a neko već sada troši svoju energiju i novac. Ono što me plaši, a napominjem, ako se govori da bi do potpune rekonstrukcije pruge moglo doći do tri mjeseca, to može u bh. kontekstu potrajati i do šest mjeseci”, govori nam Čavalić.
Sporo obnavljanje
Napominje da se se najviše boji spore izgradnje, odnosno obnavljanja putne infrastrukture, što je kako navodi tradicija u BiH.
“To je izuzetna ekonomska štetu, jer tu prije svega mislimo na prevoz tereta. Bitno je razumjeti da Željeznice FBiH imaju brojne komitente, dakle postoje ugovorni odnosi i oni vjerovatno mogu reagovati, tačnije tražiti alternativu, možda čak i tužiti. S druge strane postoji bojazan, dakle tradicija spore izgradnje ili obnavljanja putne infrastrukture, kada govorimo o BiH. Toga se iskreno kao ekonomista i zastupnik najviše bojim. Kada će se ovo rekonstruisati i kada će biti ponovo omogućen normalan transport roba Željeznicom preka Luki Ploče i nazad, jer je to naš izlaz prema Mediteranskom moru, dakle vrlo bitna Luka za BiH. Teško je u kratkom roku tražiti neke alternative, pogotovo za poduzeća koja svoju proizvodnju vežu za ovaj transport”, jasan je naš sagovornik.
Pita se koliko dugo će poduzeća koja su direktno pogođena ovim moći opstati u poslu nesmetano da ide proizvodnja.
“Koliko će se održavati proizvodni lanac, ako s druge strane neke sirovine, odnosno repromaterijali kasne. Dakle, tu najveća je bojazan u proizvodima koji spadaju u kategoriju proizvoda za tržište poslovne potrošnje. Kada je riječ o proizvodima za finalnu potrošnju, mislim da tu ne bi trebalo biti neke brige u smislu poskupljenja cijena, odnosno nestašice određenih proizvoda. Na kraju krajeva nisu to proizvodi koji su toliko krucijalni za tržište finalne proizvodnje, ali kada govorimo o tržištu poslovne proizvodnje, tu je onda problem. Dakle kompanije koje zavise od transporta Željeznicom prema Luki Ploče i obratno, one mogu biti u problemima. Sigurno je da Željeznice FBiH same ne mogu da riješe ovaj problem i tu iza njih mora stati Vlada FBiH”, zaključio je Čavalić.
Važnost pruge
Inače, Pruga Sarajevo- Čapljina- Ploče imala je, a i danas ima vrlo važan privredni značaj za cijelu BiH, jer se iz Luke Ploče ovom prugom godišnje preveze više od 2,3 miliona tona razne robe, što u prosjeku predstavlja oko 35% ukupno ostvarenog prevoza na godišnjem nivu ŽFBiH. Na dnevnom nivou ovom prugom se preveze 10 hiljada tona raznih roba.
Tokom proteklih 20-tak godina, u prosjeku 430 brodova godišnje koji uplove u Luku Ploče, najveći dio tereta i najveći udio u prometu tereta koji pristiže u Luku Ploče ima BiH, dok dio roba tranzitira BiH za zemlje regiona. Najveći dio roba iz Luke Ploče se prevozi željeznicom cca 50-60 %.
Glavni korisnici usluga željezničkog transporta roba na području Bosne i Hercegovine, za koje se obavljao prevoz željeznicom preko Luke Ploče su GIKIL, Arcelor Mittal, Aluminij Mostar, Alternativa Sarajevo, Tranzit export Ilijaš, Cementara Kakanj, CIBOS Ilijaš, Ferum Zenica, Soda So Tuzla, BELISAR Brčko, Hold Ina Podlugovi i Elektroprivreda Srbije.
Dakle, zbog prekida u željezničkom saobraćaju, ispaštat će svi za koje se transport obavljao preko Luke Ploče. Trenutno, u ovoj luci, na transport čeka više od 400.000 tona robe.
Prugom od Sarajeva do Čapljine (u sezoni juni-avgust u dane vikenda od Sarajeva do Ploča) ovom prugom se preveze oko 160.000 putnika godišnje, dnevno od 400 do 500 putnika.
Ovi pokazatelji govore kolika je važnost željezničke pruge Sarajevo- Čapljina- Ploče za Željeznice FBiH, za privredu BiH i privredu zemalja u regionu koje čine šire gravitaciono područje Luke Ploče (Srbija, Mađarska, Hrvatska i Slovačka…).
Foto: Željeznice FBiH
