NA PRVI pogled izgleda kao da nova snimka teleskopa u Čileu prikazuje sjajan komet koji juri noćnim nebom. No, zapravo se radi o tragu krhotina nastalih nakon što se NASA-ina svemirska letjelica DART zabila u asteroid Dimorf.
"Zabrinuo sam se da nije ništa ostalo od asteroida"
Ian Carnelli iz Europske svemirske agencije (ESA) rekao je prije nekoliko dana da snimke udara koje su uhvatili svemirski teleskopi Webb i Hubble nevjerojatno nalikuju na one koje je snimio satelit LICIACube veličine tostera, koji je, nakon što se odvojio od letjelice DART, bio udaljen samo 50 kilometara od asteroida.
"Na fotografijama vidimo udar koji izgleda mnogo jači nego što smo očekivali. Bio sam se jako zabrinuo da nije ništa ostalo od Dimorfa", rekao je Carnelli, voditelj projekta Hera.
"Pretpostavljali smo da će udarni krater imati promjer od oko 10 metara. No izgleda da će biti mnogo veći. Ako uopće postoji krater, možda je DART odlomio komad Dimorfa", dodao je.
Rep koji nalikuje na komet
Dva dana nakon udara, astronomi su pomoću teleskopa SOAR (Southern Astrophysical Research Telescope) koji se nalazi u Čileu promatrali posljedice ovog događaja. Ugledali su trag krhotina koji se proteže više od 10.000 kilometara.
"Nevjerojatno je da smo tako jasno mogli uhvatiti strukturu i opseg posljedica udara", rekao je astronom Teddy Kareta s opservatorija Lowell u Arizoni, a prenosi CNN.
Znanstvenici su prije dva desetljeća otkrili da oko asteroida kategorije NEO (objekt koji prolazi blizu Zemlje, eng. near-Earth) kruži mali satelit koji je na početku imao naziv Didimos b. Na grčkom Didimos znači "blizanac", a njime se htjelo opisati binarni sustav s većim asteroidom, veličine skoro 800 metara, oko kojeg kruži tijelo promjera oko 160 metara.
Kleomenis Tsiganis, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Aristotel u Solunu i član misije DART, predložio je da se mjesec nazove Dimorf.
"Dimorf znači 'dva oblika', a ukazivat će na status ovog objekta kao prvog nebeskog tijela kojemu je čovječanstvo značajno utjecalo na oblik orbite", rekao je Tsiganis.
Udarci većih asteroida i kometa su u prošlosti uvelike utjecali na život našeg planeta. Najpoznatija takva katastrofa dogodila se prije 66 milijuna godina kada je 10 km širok asteroid udario na područje današnjeg poluotoka Yucatan u Meksiku. Udar je izazvao eksploziju koja je imala energiju nekoliko milijardi atomskih bombi i uništio 75% svih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući sve kopnene dinosaure.
Posljedice udara
DART bi prilikom sudara s Dimorfom trebao promijeniti njegovu brzinu orbite oko Didimosa za 1%, što ne zvuči previše - ali bi to trebalo izmijeniti njegovo orbitalno razdoblje. Tu promjenu brzine moći ćemo mjeriti i promatrati s teleskopa na Zemlji. To će također biti prvi put da su ljudi promijenili dinamiku tijela Sunčevog sustava na mjerljiv način.
Europska svemirska agencija bi 2024. trebala poslati svoju letjelicu Heru čiji će zadatak biti detaljno proučiti Dimorf, izmjeriti njegova svojstva i proučiti utjecaj DART-a na njegovu orbitu.
No prve detaljnije informacije o učinku projekta DART trebali bismo dobiti već kroz dva ili tri tjedna.
"Ako uspijemo primijeniti putanju, to će značiti puno za potencijalnu obranu planeta jer bi se ova metoda mogla koristiti i kod mnogo većih asteroida. Do sada smo smatrali da je jedina učinkovita tehnika skretanja korištenje nuklearne naprave", rekao je Carnelli.
Vrijedni podaci koje će prikupili DART i Hera pridonijet će strategijama planetarne obrane, posebno u razumijevanju kakva je sila potrebna za pomicanje orbite asteroida kategorije NEO koji bi mogao udariti u naš planet.
Koliko je to opasno po nas?
Vjerojatno su mnogima sada pali na pamet razni znanstveno-fantastični filmovi sa sličnom tematikom, u kojima su znanstvenici pokušali raznijeti asteroid i tako spasiti svijet. U nekim scenarijima to im je pošlo za rukom, a u nekima ne. No sada se više ne radi o fiktivnoj fabuli, nego o stvarnom događaju i postavlja se pitanje - treba li nas biti strah?
Znanstvenici smatraju da je binarni sustav Didimos savršeno mjesto za testiranje preusmjeravanja putanje asteroida. Radi se o objektu koji prolazi blizu Zemlje (NEO), ali čija putanja nije usmjerena prema našem planetu, što znači da testiranje ne bi trebalo poći po zlu.
"Didimos je idealan kandidat za prvi eksperiment planetarne obrane čovječanstva", izjavila je planetarna znanstvenica Nancy Chabot iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins, a prenosi Science Alert.
"Nije na putu da se sudari sa Zemljom i stoga ne predstavlja trenutnu prijetnju planetu. Međutim, njegova binarna priroda omogućit će DART-u da testira i procijeni učinke kinetičkog udara", dodala je.
Udar DART-a u Dimorf trebao bi u maloj mjeri promijeniti brzinu asteroida, odnosno promjena će biti samo nekoliko centimetara u sekundi. Ta promjena putanje trebala bi biti izuzetno mala, odnosno očitovat će se samo u brzini orbite Dimorfa oko Didimosa. Dakle, ne bi se trebala promijeniti sama putanja binarnog sustava, ali bi nam eksperiment pokazao jesu li takve promjene uopće moguće.
"Bez obzira na to što napravi letjelica DART, nema nikakve šanse da ovaj asteroid krene prema Zemlji", rekao je planetarni znanstvenik Bobby Braun sa Sveučilišta Johns Hopkins.
(Foto: SOAR/Hubble)
