Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) ne ispunjavaju u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulažu značajne napore da to učine, stoji u izvještaju State Departmenta.
Iako je BiH pokazala veće napore u borbi protiv trgovine ljudima, ostala je u kategoriji dva, što znači da zemlja ne ispunjava propisane minimalne standarde, ali ulaže napore u toj borbi.
U izvještaju se navodi kako je Federacija BiH izrekla više osuđujućih presuda trgovcima ljudima, dok su sudije na državnom i federalnom nivou, kao i u Brčko Distriktu, izricale adekvatne zatvorske kazne. Također, vlasti su usvojile minimalne standarde za pomoć žrtvama trgovine ljudima, smjernice za odštetu žrtvama i obavezna uputstva za tužioce da traže obeštećenja u slučajevima trgovine ljudima.
Međutim, State Department ističe da nisu ispunjeni minimalni standardi u ključnim oblastima. Organi za provođenje zakona nisu imali dovoljno kapaciteta za efikasne istrage, a vlasti nisu ulagale proaktivne napore u identifikaciju žrtava, što je rezultiralo time da su žrtve ponekad kažnjavane za nezakonita djela počinjena kao rezultat trgovine ljudima.
Posebno zabrinjava situacija u Republici Srpskoj, koja u posljednje dvije godine nije izrekla niti jednu osuđujuću presudu za trgovinu ljudima. Najveće sklonište nevladinih organizacija, koje je finansirala vlada, zatvoreno je u januaru 2024. godine zbog manjka vladinih sredstava, što je smanjilo kapacitet za smještaj i pružanje pomoći žrtvama za više od pedeset posto.
Iako su službenici za prvu pomoć sve više identifikovali žrtve iz romske zajednice, neki nivoi vlasti nisu istraživali slučajeve potencijalnog prinudnog dječijeg prosjačenja i prisilnog rada, već su ih opravdavali tradicionalnim običajima i vraćali djecu njihovim porodicama, čak i kada su roditelji bili uključeni u eksploataciju.
Izvještaj navodi da su prethodnih godina u BiH eksploatisane žrtve iz Afganistana, Kube, Gambije, Libije, Pakistana, Srbije, Šri Lanke i susjednih balkanskih zemalja. Djevojke iz drugih evropskih zemalja podložne su seksualnoj trgovini unutar zemlje, dok su trgovci ljudima iskorištavali žrtve iz BiH u seksualnoj trgovini i prisilnom radu u građevinarstvu i drugim sektorima širom Evrope. Migranti i izbjeglice iz Afganistana, Irana, Iraka, Maroka, Pakistana, Sirije i susjednih zemalja koji putuju kroz BiH, posebno žene i djeca bez pratnje, podložni su trgovini ljudima.
Romska djeca se eksploatišu u prisilnom prosjačenju, prisilnom kriminalu, seksualnoj trgovini i kućnom ropstvu kroz prisilne brakove.