State Department je objavio izvještaj o ljudskim pravima u svijetu za prošlu godinu, u kojem je obuhvatio i Bosnu i Hercegovinu. Njega je jučer predstavio američki državni sekretar Entoni Blinken (Anthony).
Ponovo, zahvaljujući ponajviše političarima poput Milorada Dodika, BiH je izrazito loše prošla kada je riječ o poštivanju ljudskih prava. Sam Dodik, aktuelni član Predsjedništva BiH, spominje se u ovom izvještaju čak osam puta.
Dodika tako ovaj izvještaj "tereti" da je vrijeđao novinare dok su njegovi tjelohranitelji koristili čak i fizičku silu protiv novinara. Kao primjer se navodi da su Dodikovi tjelohranitelji fizički nasrnuli na kamermana portala Insajder.in kojeg su natjerali da izbriše snimke sa proslave SNSD-a, organizirane u septembru prošle godine.
Dalje se navodi da je sam Dodik tokom prošle godine konstatno vrijeđao predstavnike medija, kao i analitičare, nazivajući ih "izdajnicima, plaćenicima". Često je, kaže se u izvještaju posezao za pojmovima poput "neprijateljski mediji", kada su oni iznosili činjenica i mišljenja s kojima se nije slagao. Tako je, navodi se, vrijeđao i analitičarku Tanju Topić, uposlenicu Fondacije Friedrich Ebert Stiftung, nazivajući je "njemačkim obavještajcem", te "dokazanim kvinsligom".
Dodik je, kaže se, i tokom intervjua na RTRS-u vrijeđao i vlasnika BNTV-a Vladu Trišića poručujući da radi protiv interesa RS, dok je na jednoj presici ovu TV nazvao subjektom koji se bavi organiziranim kriminalom.
Negiranje genocida i Inckov zakon
Tokom godine član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, kao i visoki funkcioneri njegove političke stranke SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata), te drugi zvaničnici i lideri RS-a nastavili su negirati da su srpske snage počinile genocid u Srebrenici 1995. godine., uprkos dokazima više domaćih i međunarodnih sudova.
Vlada RS-a je 21. jula objavila izvještaj, koji je pripremila tzv. Nezavisna međunarodna istražna komisija o stradanjima svih naroda na području Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine, koju je uspostavila entitetska vlada RS. U izvještaju se osporava da je genocid počinjen u Srebrenici i pokušava da se dovede u sumnju da li su hiljade Bošnjaka koje su ubile snage bosanskih Srba u julu 1995. godine bili nevini civili. U izvještaju se također optužuje Međunarodni krivični sud UN-a za bivšu Jugoslaviju za organiziranje politički pristrasnih suđenja političkim i vojnim liderima bosanskih Srba i za pogrešno klasifikovanje masakra u Srebrenici kao genocida.
23. jula, odlazeći visoki predstavnik BiH Valentin Incko (Inzko) nametnuo je izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, kriminalizirajući poricanje genocida, veličanje ratnih zločina i poticanje rasne, vjerske i etničke mržnje i nasilja. Amandmani su stupili na snagu 28. jula. Parlamentarna skupština BiH ima pravo raspravljati i glasati o nametnutim amandmanima, iako oni ostaju na snazi čak i ako ih Parlament odbije ili ne prihvati. Kao odgovor na izmjene Krivičnog zakona, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) održala je 30. jula posebnu sjednicu i donijela zakon kojim se onemogućava provođenje odluke visokog predstavnika o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Narodna skupština RS je usvojila i izmjene i dopune Krivičnog zakona RS kojima se omalovažavanje RS ili „njenih naroda” smatra "agresorskim" ili "genocidnim", predviđajući kaznu zatvora od šest mjeseci do 15 godina, u zavisnosti od toga da li je počinitelj bio državni službenik ili da li je izjava data sa namjerom da se promijeni ustavni poredak RS, njen teritorijalni integritet ili nezavisnost. Predsjednica RS Željka Cvijanović je 12. oktobra potpisala julski zakon. Dva zakona stupila su na snagu 13. oktobra.
Tegeltija našao utočište kod Dodika
Milan Tegeltija, koji je smijenjen sa čela VSTV-a, također se spominje u izrazito negativnom kontekstu, u smislu jer je omogućio da VSTV bude u centru korupcijskih skandala. Tegeltija koji se, kako se navodi, i sam ogrezao u korupciju, našao je potom utočište upravo kod Dodika u Predsjedništvu BiH kao njegov savjetnik.
U izvještaju se spominje i Gordana Tadić, koja je kao i Tegeltija dospjela na "crnu listu" SAD-a kako se navodi u izvještaju. Ona je "osula paljbu" na portal Istraga.ba, koji je objavio informacije o navodnim pokušajima ugrožavanja njene sigurnosti. Kako se ističe ona je se javno oglasila optužujući autora teksta za "anticiviliziranu i barbarsku diskreditaciju" njene ličnosti, za podstrekavanje "nacionalne i vjerske mržnje" i " krčenja puta za eliminaciju svih koji stoje na putu paravojnim krugovima". BH novinari osudili su njen pritisak na ovaj medij i novinara.
Dodikov najvažniji koalicioni partner Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u izvještaju State Department također nije dobro prošao.
Lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ BiH) Dragan Čović i drugi politički lideri bh. Hrvata proslavili su 17. novembra u Mostaru 30. godišnjicu osnivanja samoproglašene administrativne teritorije Herceg-Bosne, koja je ukinuta Vašingtonskim sporazumom iz 1994. godine. Pojedini mediji oštro su kritikovali proslavu, ističući da je šest bivših visokih zvaničnika Herceg-Bosne osuđeno za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) – kaže se u izvještaju State Departmenta.
SDA vršila pritisak na Hadžifejzovića i "Face TV"
Kada je riječ o SDA, ova stranka se u izvještaju spominje u kontekstu pritiska na medij Face TV.
- Praksa pritiska na novinare da cenzurišu svoje izvještavanje nastavljena je i tokom godine. Reakcije na istraživačke priče koje se fokusiraju na korupciju visokih pravosudnih zvaničnika i njihov nedostatak odgovornosti nastavile su stvarati pritisak na novinare.
