Izolatorij napravljen za dan: Cazin ne kuka, Cazin ne traži pomoć, Cazin se bori!

sfdffd
Provode se i brojne druge mjere koje bi trebale olakšati prevazilaženje krize izazvane korona virusom

Vanredna situacija u kojoj se našla BiH zbog pandemije koronavirusa otvorila je temu o spremnosti naših vlasti da se suoče s problemima koje je u širom Evrope uzrokovao ovaj virus. Danima slušamo priče kako ni zdravstvene ustanove nemaju dovoljno zaštitnih sredstava ni opreme neophodne za ovakve neprilike, nepoznat je broj testova kojima raspolažemo, a i dalje je odgovor na ovo pitanje „imamo dovoljno“, premda je tek naručeno, kako smo čuli njih oko 150.000 .

O nedostatku respiratora već je sve rečeno, a iako se o izolatorijima i to onima za masovniji prijem pacijenata priča danima, on u Sarajevu, niti nekom većem gradu još nije osposobljen.

Spremni za najgori scenarij

No, jeste u Cazinu, gradu u najazapadnijem dijelu naše zemlje, gdje se u tišini i bez velike pompe provode sve mjere kako bi za ne daj Bože spremno dočekali najgori mogući scenarij.

Iako u Cazinu nasreću još nema oboljelih od koronavirusa, kako je za Fokus.ba potvrdio Nermin Ogrešević, gradonačelnik i komandant Štaba Civilne zaštite Cazin, jučer se krenulo s izgradnjom izolatorija, danas je on već završen.

-Krizni štab u Cazinu je sportsku dvoranu pretvorio u izolatorij kojim će u slučaju da bude stavljen u funkciju upravljati Dom zdravlja. Napravljene su 52 zasebne jedinice od kojih će svaka, uz krevete, imati i svu popratnu medicinsku opremu kao što su boce s kisikom, stetoskopi, zaštitne maske i rukavice, infuzijski sistemi. Ovo je takav izazov da je potrebno reagirati odmah. Izolatorij u slučaju potrebe, ima mogućnost povećanja kapaciteta na stotinu zasebnih jedinica, obezbjeđeni su posebni ulazi za pacijente i medicinski osoblje, ali i svi prateći tehnički sadržaji poput vešeraja, sobe za ljekare i slično. Medicinskim dijelom poslova upravljat će Dom zdravlja Cazin dok je za sve tehničke poslove odgovorna Civilna zaštita. Ovo je prvi veliki izmješteni izolatorij u Unsko- sanskom kantonu, a vjerovatno i u cijeloj BiH. Ipak, u ovom trenutku je najjača i najveća nada da neće biti potreban i da će ostati kao odlično izvršena obaveza ove lokalne zajednice – kaže Ogrešević za Fokus.ba

Za sada je za višee od 900 osoba u Cazinu naložena samoizolacija, a prema dosadašnjim kontrolama više od 90 posto njih poštuje propisane mjere.

Besplatno sjeme i gorivo

Organizacija oko prevencije i pravovremonog regiranja na pojavu koronavirusa je u ovom gradu odavno krenula, a gradonačelnik ističe da svakoga dana poduzimaju se nove mjere i novi iskoraci u prevladavanju krize nastale rastom pandemije korona virusom.

-Zbog geografskog položaja grada, kao i velikog broja građana koji rade u inostranstvu, Krizni štab je formiran još početkom marta i svakodnevno se sastaje – ističe Ogrešević.

Među mjerama koje su gradonačelnik Nermin Ogrešević i poljoprivredni krizni štab Grada Cazina donijeli je ona da je svim zainteresiranim poljoprivrednicima, ali i građanima koji žele da izvrše sjetvu kukuruza, graha ili krompira ponuđen besplatan repromaterijal, odnosno sjeme, zaštita, gnojivo i gorivo.

Na ovaj način ističe Ogrešević žele se stimulirati svi oni koji su u mogućnosti izvršiti sjetvu da obezbijede dovoljne količine hrane. I to nije sve. Oni kojima preostane plodova od usjeva, ne trebaju brinuti šta će s viškovima. I za to se pravovremeno brine Grad Cazin.

-Grad se obavezuje da sve usjeve koji budu od viška proizvođačima da ce iste otkupiti. Minimalne količine koje morate posijati da bi pristupili ovom pozivu su tri dunuma kukuruza, pola dunuma graha ili pola dunuma krompira -pojasnio je Ogrešević

U situaciji kada veći dio BiH “boluje” od nepravovremene reakcije i pogrešnih poteza vlasti, kao i incidentnih situacija koje uzrokuju i sami predstavnici institucija, mjere koje se provode u Cazinu su za svaku pohvalu.

Ne čekaju upute ni iz Bihaća, na koji su većim dijelom oslonjeni zbog nadležnosti koje nosi Bihać kao sjedište kantonalnih institucija, a pogotovo ne iz Sarajeva.

Cazinjani su, kao i u teškim vremenima agresije kada su u pogon stavili namjensku industriju u nekadašnjoj željezari ili sva poljoprivredna dobra u funkciju odbrane i preživljavanja tog kraja i sada pokazali da se znaju i mogu organizovati oslonjeni na sopstvenu pamet sposobnosti.