Akcioni plan Evropske komisije predviđa imenovanje nacionalne kontakt-tačke čija je zadaća da o pojavi namjerno plasiranih dezinformacija u realnom vremenu alarmira ostale članice EU kroz sistem brzog uzbunjivanja i zaštićene digitalne platforme koja bi trebala proraditi u martu. Vlada Hrvatske priključila se EU u ovoj borbi.
Ljudi nasjedaju na dezinformacije
Izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH Ljiljana Zurovac govori nam kako se u našoj zemlji vrlo opasno šire dezinformacije u kojima uvijek ima nekog traga istine, što, kako kaže, navuče javnost da povjeruje u plasiranu informaciju, kako prenosi Portal UdriMuški.ba.
"Plašim se da smo dotakli dno, ali kada god kažemo da smo dotakli dno, pojavi se neka nova bezdan rupa koja nas povlači sve dublje. Tehnologije su super jer su nam omogućile da koristimo sve internet platforme i jer su omogućile građanima slobodno izražavanje na tim platformama, ali zloupotreba je više nego maksimalna, do te mjere da je postala besmislena", smatra Zurovac.
Veliki je problem što se ljudi u BiH ne trude prepoznati dezinfomaciju, slaže se Zurovac. Kako ističe, ljudi su bombardirani hiljadama različitih informacija i zbog toga malo promišljaju o onome što čitaju, slušaju ili gledaju.
"Čovjek kada uključi inteligenciju, dok čita i prima informacije, može shvatiti šta je istina, a šta dezinformacija. Međutim, ljudi naslijepo primaju informacije, gledaju naslove, nadnaslove i podnaslove i rijetko kad pročitaju cijeli tekst, a uglavnom se manipulacije rade u opremi teksta. Nema tu puno promišljanja, kritičkog čitanja i provjere izvora. Manipulacija je ogromna. Iznenadim se kada na svom Facebook profilu vidim podijeljene lažne informacije kod ljudi koje ne samo da smatram inteligentnim, već pouzdano znam da su obrazovani i inteligentni, ali i dalje nasjednu ili na potpuno lažnu informaciju ili manipulativnu dezinformaciju. Kod ljudi je otupjela ta oštrica inteligencije da prepoznaju šta je prava novinarska informacija i istina, a šta su gluposti i laži. Sve se sklupčalo u jedno, a to je vrlo opasno, jer ako nemamo pametno razmišljanje i prihvatanje informacija te reagiranje na njih, onda nas to može odvesti u duboki bezdan. Naročito je to opasno na ovom području gdje se puno manipulira nacionalnim i vjerskim emocijama ljudi koji na prvu reagiraju, i to poptuno nepromišljeno, ne razmišljajući ko je i zašto servirao takvu informaciju", ističe Zurovac.
Prema njenom mišljenju, nisu samo Vijeće za štampu i online mediji oni u koje se treba upirati prstom da urade nešto. Zurovac naglašava kako je krajnje vrijeme da javnost u BiH, ali i šire, shvati da profesionalno novinarstvo znači slijediti etičke standarde, provjeriti informacije u dva, tri ili više izvora, ne raditi copy-paste te bez razmišljanja postavljati na svoje online medije svakakve neprovjerene informacije.
"Hrvatska je pod obavezom kao članica da prati EU standarde, ali BiH mora slijediti evropske direktive bez obzira na to što nije članica EU. Ako hoćemo uraditi nešto za sebe i ući na neku čistinu iz ovog mraka, moramo slijediti neke direktive. Ako se cijeli svijet ili samo Evropa digla u borbi protiv dezinformacija i lažnih vijesti te ako je prepoznato da je to tako opasno za slobodu građana i razvoj demokratije, onda se definitivno moramo angažirati na nivou države i raditi", pojašnjava Zurovac.
Uvesti red u divljini
Vijeće za štampu će uskoro privesti kraju nacrte zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i zaštiti pluralizma te zakona o oglašavanju u BiH, a koje je izradilo u saradnji s udruženjem BH novinari, fondacijom Mediacentar, nevladinim udruženjem "JaBiHEU" te uz podršku delegacije u BiH i brojnih novinara i eksperata.
Zurovac nam kaže kako je cilj ovih zakona da uvedu red u divljini koju smo sami napravili zloupotrebom internetskog prostora.
"Nepostojanje takvih zakona daje ogroman prostor manipulacijama i te manipulacije mi sada vidimo, posebno u online sferi gdje imate sigurno 70 posto različitih web portala koji sebe nazivaju online medijima, a ne da nemaju transparentnost vlasništva, već nemaju ni obični kontakt telefon ili e-mail, a obaveza je da imaju pune impressum podatke. Imali smo stravičnu eskalaciju takvih divljih portala prošle godine, posebno pred izbore kada su određeni politički subjekti s takvih portala širili stravičan govor mržnje, dezinformacije, a preuzimali su ih i zvanični mediji, što je najgore od svega", zaključila je Zurovac.
Kako saznajemo, nacrti zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i zaštiti pluralizma te zakona o oglašavanju u BiH trebali bi uskoro biti upućeni u parlamentarnu proceduru.
Podsjećamo, Akcijski plan EU za suzbijanje i sankcionisanje plasiranja lažnih vijesti stavlja fokus na četiri područja - poboljšanje sposobnosti za otkrivanje, analizu i razotkrivanje dezinformacija, poduzimanje zajedničkih odgovora na dezinformacije, mobilizaciju privatnog sektora te jačanje osviještenosti o dezinformacijama.
