Navode - ne može jedna stranka koja ima samo nekoliko predstavnika u Parlamentu BiH, samostalno predlagati rješenja oko kojih nema dogovora već dvije desetljeća. Mnogi su već stava da su navedene izmjene izbornog zakonodavstva koje je sačinila Demokratska fronta, osuđene na propast.
Tri člana Predsjedništva BiH bi se birala na sljedeći način: Dva iz Federacije s tim da oba ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, niti oba člana mogu biti iz reda Ostalih. Iz Republike Srpske bira se jedan član Predsjedništva, ali nije bitno kojem narodu pripada. Participacija Ostalih u Domu naroda BiH izgledala bi tako da bi se iz Federacije birala dva delegata, iz Republike Srpske jedan. Prijedlog DF-a je da Dom naroda, umjesto 15, čini 21 delegat.
"Ovim amandmanima se omogućava i raspuštanje odnosno prestanak mandata izabranim zastupnicima u PSBIH ukoliko PSBiH ne izvršava svoje dužnosti. Ovim amandmanima se također omogućava i prestanak mandata i prijevremeni izbori i za članove Predsjedništva BiH ukoliko Predsjedništvo ne obavlja svoju funkciju", pojasnio je Zlatan Begić, zastupnik DF-a u PS BiH.
Oštra rekacija iz HDZ-a. Zastupnik Nikola Lovrinović pita kako je moguće da jedna stranka koja ima oskudan kapacitet u Zastupničkom domu, samo tri zastupnika, bez ikakvih konsultacija s drugim strankama, pokušava riješiti pitanja izmijena Ustava i Izbornog zakona oko kojih dogovora nema već dvije decenije. DF je kroz svoj prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva ponudio i model raspodjele vijećničkih mandata u Mostaru, kako bi se održali izbori. No, ključ održavanja izbora je ipak u rukama SDA i HDZ-a. Proces pregovora izgleda nije na zavidnom nivou.
"Koliko vidim SDA tu sve nešto traži nekakav paket a kada je riječ o Mostaru, ja dolazim iz Središnje Bosne i Travnika dakle i moji iz HDZ-a HNS-a ukoliko se dogovore da poziciju koju ima Mostar ne bude u najmanju ruku za Travnik ja neću dići ruku za to. Ne budu li i moji u Travniku imali ista prava kao Hrvati u Mostaru ja neću dići ruku za to taman me i moja stranka isključila", kazao je Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a.
Nadu građanima Mostara ulila je nedavna presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu po tužbi Irme Baralije protiv Bosne i Hercegovine. Sud je naložio izmjene Izbornog zakona, između ostalog, zbog činjenice da su građani Mostara 11 godina uskraćeni za osnovno demokratsko pravo.
"Ne da vjerujem nego znam, ne zato što ćemo se osloniti na HDZ i SDA da se dogovore, mi smo davno izgubili povjerenje, i te su stranke izgubile kredibilitet tako da presuda je kreirala zaista jedan momentum to odbrojavanje je počelo prije sedam dana u narednih šest mjeseci će Parlament BiH i naši državni parlamentarci razgovarati, vijećati vjerovatno će biti razni prijedlozi na stolu i čak iako se ne riješi u Državnom parlamentu Ustavni sud će biti na potezu", navela je Irma Baralija iz Naše stranke.
Zastupnici koji dolaze iz Republike Srpske smatraju kako bi na izmjenama Izbornog zakona trebala prevashodno raditi interresorna parlamentarna grupa za ta pitanja. Kada je riječ o prijedlogu DF-a nisu pretjerano optimistični.
"Moguće da su i dobre namjere ali teško je očekivati da ovaj dokument sa političkom partijom koja ima otprilike 1/15 predstavnika u Predstavničkom domu PSBiH bude dobio podršku ako prethodno nisu u određenom smislu konsultovali najveće političke partije koje participiraju u PSBiH", pojasnio je Lazar Prodanović, delegat u Domu naroda BiH iz SNSD-a.
Sve do postizanja konačnog dogovora političkih stranaka, pitanje Izbornog zakona bi moglo ostati i mehanizam blokade. Posljednja u nizu je prema navodima SDA - HDZ-ovo uslovljanje formiranja novog sastava Vlade Federacije, uprava izmjenama spornog Zakona.
