Povodom obilježavanja Dana bijelih traka, u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida 1992. - 1995. otvorena je izložba fotografija nastalih tokom ekshumacija u različitim masovnim grobnicama u Krajini, uključujući i Tomašicu u Prijedoru.
U okviru izložbe Kad je vrijeme stalo, prikazani su satovi i drugi lični predmeti pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica, ali i drugim grobnicama s područja Prijedora i Sanskog Mosta među kojima Bišćani - Sredice, Bešlagića mlin, Donji Kamengrad - Lučica.
Izložba autora Muje Begića, koji se preko dva desetljeća bavi istraživanjem zločina protiv čovječnosti i akademskog produkt dizajnera Edisa Vojića građani će moći pogledati u Muzeju u naredna tri dana.
"Ovdje su satovi ne samo iz Tomašice nego iz više grobnica. Nastali su kao rezultat ekshumacija, obdukacija i identifikacija posmrtnih ostataka žrtava s područja Bosanske Krajine. Međutim, ona može biti univerzalna za bilo koji prostor i bilo gdje", pojasnio je Begić.
Za izložbu su se odlučili, kako je kazao, s ciljem pokazivanja da vrijeme nije stalo. Također, istakao je, na ovaj način žele pokazati da žrtve neće biti zaboravljene.
"Tu smo da odamo dužno poštovanje i kažemo da mi nemamo pravo da zaboravimo nevino ubijene žrtve. Satovi simboliziraju trenutak i većina tih satova, koje smo pronašli prilikom ekshumacija, su stali u vrijeme kada su ubijeni. U procesu ekshumacija smo imali trenutaka kada smo satove, prilikom pronalaska, malo protresli i oni su počeli raditi. Zapravo, to je bio motiv za ovu izložbu, da kažemo da vrijeme za žrtve ne može stati i da mi imamo obavezu da ih se sjećamo", poručio je Begić.
Govoreći o dugogodišnjem radu na ekshumacijama Begić je naglasio da se emocije u potpunosti ne mogu isključiti.
"Najteže pada neizvjesnost s kojom otvaramo grobnicu. Svaki novi pronalazak žrtava daje nam i novi motiv da možemo porodicama ponuditi barem posmrtne ostatke žrtava. Godinama se vežemo za porodice žrtava i za određene žrtve", kazao je Begić navodeći da njima, koji rade na ekshumacijama, najteže pada pronalaz djece.
Jedan od organizatora formiranja Muzeja Jasmin Mešković, inače, predsjednik Saveza logoraša u BiH, koji godinama radi s timom od desetak ljudi širom zemlje na prikupljanju izjava, predmeta svjedočenja i fotografija te svega onoga što može služiti dokumentiranju ratnih zločina i genocida od 1992. do 1995. godine, ukazao je na značaj obilježavanja 31. maja - Dana bijelih traka.
"Dan kad je nesrpsko stanovništvo u Prijedoru, naredbom Kriznog štaba i srpskih vojnih formacija, morali nositi bijele trake na rukavima. Morali su svoje prozore i kuće obilježavati sa bijelim čaršafima", podsjetio je Mešković.
Istakao je da Muzej svakodnevno, ne samo povodom 31. maja, ističe bijele trake, na njima se pišu poruke mira, istine, suživota.
"Odlučili smo danas posvetimo pažnju satovima koji su simbol smrti, koji u ovom muzeju nastoje biti simbol života. Nastojimo prenijeti poruku da vrijeme, stalo sa satovima, i dalje teče. Naša je poruka da više nikada ne pronalazimo satove u amsovnim grobnicama", pojasnio je Mešković.
Ukazao je i na značaj preseljenja prostorija Muzeja, zahvaljujući rukovodstvu općine Stari Grad. Na današnjem otvaranju izložbe bio je i predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Jusuf Pušina, koji je kazao, da je ovo trenutak kada emocije nadilaze razum.
"Mislim da je država morala mnogo ranije da se pobrine o Muzeju sa ovakvim postavkama. Ovo je Muzej koji opominje, podsjeća i koji kazuje šta se može dogoditi u datom trenutku", rekao je Pušina.
Izložba je već ranije bila postavljena u Historijskom muzeju BiH, u Mostaru, Zagrebu, Bihaću, Cazinu. U pripremi je postavljanje izložbe i u drugim gradovima.
