Stranka demokratske akcije posljednjih dana na udaru je vladajuće strukture u BiH. Optužuju je da je odbijanjem Nacrta plana reformi blokirala pomoć od 70 miliona eura, ali i da je potezima dok je bila na vlasti usporila put ka NATO-u. O tim prozivkama, odnosu međunarodne zajednice prema SDA, radu aktuelne vlasti, ali i predstojećim lokalnim izborima za Faktor govori Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije.
SDA je nanovo optužena da je kočničar promjena u BiH, ovaj put da blokira put ka EU. Konkretan povod za prozivanje SDA je navodno zaustavljanje pomoći od 70 milona eura od strane EU, i to odbijanjem da se prihvati Nacrt plana reformi. Kako se desilo da je aktuelnoj vlasti odjednom bitan stav SDA i koje zaista blokirao dogovor o Nacrtu plana reformi?
– Nacrt Plana reformi su odbili predstavnici entiteta RS. Zvaničan odgovor o neuspjehu Borjana Krišto je 16. jula poslala u Brisel. A zatim je Vijeću ministara od Evropske komisije data nova šansa za dogovor, uz novi rok od samo par dana u kojem su predstavnici Trojke bukvalno pristali na sve što je tražila Dodikova strana, na nevjerovatnih 267 ustupaka i izmjena. Taj ispreturani i desetkovani materijal na 160 stranica pisanih na engleskom jeziku je zatim dat na saglasnost premijerima kantona, od kojih su četvorica iz SDA, uz rok od par sati po prinicipu “uzmi ili ostavi”.
SDA nije kočničar promjena, prvobitni Nacrt plana smo prihvatili. Ali jesmo kočničari štetnih i nazadnih rješenja sadržanih u posljednjoj verziji. Premijeri su, ipak, dali saglasnost i na ovaj Nacrt, uz uslov da se u njegov sadržaj vrate zahtjevi Brisela za popunom Ustavnog suda BiH, provedbom svih njegovih presuda i ukidanjem entitetskog veta, da se iz Nacrta ukloni Zakon o tehničkim propisima donesen u RS-u kojim se dijeli jedinstveni ekonomski prostor u BiH, a koji je Ustavni sud ukinuo, da se prefiks “state” i „national“ kojim se entitetu RS daje status države u državi, ukloni iz teksta, i da se izbalansira Lista projekata koja je potpuno bila u korist entiteta RS i kantona sa hrvatskom većinom.
A kako se desilo da aktuelna vlast uključi SDA u proces odlučivanja, i to konsenzusom? Naravno da to nisu morali uraditi, da su trebali hrabro obnašati vlast za koju su se prije dvije godine grčevito borili, imati znanja i odlučnosti da postignu kvalitetan dogovor. Vijeće ministara je moglo samo, a može to i danas, donijeti potrebne odluke. I ima povoljnu atmosferu za to, Dodik je pritisnut kao nikada do sada, očajnički mu nedostaju finansijska sredstva. Pretpostavljam da su opoziciju uključili jer su htjeli da podijele odgovornost za ustupke koje su kanili napraviti i koje su, evo, u finišu ovih pregovora i napravili
Predrag Kojović iz Naše stranke izjavio je kako ste mu, navodno, u telefonskom razgovoru nudili mogućnost koaliranja nakon izbora 2026. godine. Da li je to tačno, tim prije što je Naša stranka proteklih godina odbijala mogućnost učešća u bilo kakvom probosanskom bloku u kojem je i SDA i što je poznato kako je ta stranka spremna na saradnju sa svima osim sa SDA?
– Bila su to tri kratka razgovora na Kojovićev poziv, i u jednom od njih je kazao kako on smatra da i SDA treba biti uključena u vlast, ali da ostali nisu za to. Ja sam mu odgovorio da nema ništa od toga do kraja mandata, ali da do 2026. svi trebamo razmisliti kako da u idućem mandatu razbijemo spreg koji guši probosanski blok i državu Bosnu i Hercegovinu. Taj patriotski blok dobije 60% podrške glasača, a zatim njegov utjecaj bude reduciran na 33% pozicija i utjecaja u vlasti zbog neodgovorne borbe za vlast unutar njega. HNS nastupa jedinstveno i dominira nad četverostruko brojnijim, ali posvađanim “probosancima”. Radi se o problemu i potrebi koordinacije o kojoj uporno govorim već godinama. Ne moramo biti u zvaničnoj koaliciji, ali moramo imati koordiniran plan, odrediti crvene linije, prioritete koji se odnose na jačanje države i zatim ih dosljedno provesti.
Kad smo već kod izbora 2026. godine, u intervjuu za N1 ocijenili ste ih kao sudbonosne za BiH. Zašto im dajete takav značaj?
– Zato što će svi procesi u Bosni i Hercegovini do tada kulminirati, zato što će sve moguće kombinacije vlasti u Bosni i Hercegovini u tri postdejtonske decenije biti isprobane, čak i ova sa Trojkom, SNSD-om i HDZ-om koja je izgledala nemogućom, zato što će svijet biti u nikad većoj polarizaciji Istok – Zapad, možda i u ratovima. Moramo biti konsolidovani, svi koji želimo mir i dobro Bosni i Hercegovini. I moramo ojačati poziciju patriotskih snaga u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, a zatim i u svim državnim institucijama.
Od proteklih izbora SDA je bila izložena brojnim kritikama i pritisku od strane predstavnika zapadnoevropskih zemalja i Ambasade SAD. Jenjava li taj pritisak? Sami ste izjavili kako sve češće imate razgovore sa evropskim diplomatama u BiH. Da li je to naznaka blage promjene u njihovom odnosu prema SDA i kako to objašnjavate?
-Pretpostavljam da i stranci uviđaju kako su napravili bespotreban i neuspješan eksperiment, isključili su nasiljem nad Ustavom FBiH najjaču političku snagu u Bosni i Hercegovini koja je bila branik udarima na državu i motor usvajanja bitnih reformi, ekonomske stabilizacije i napretka. Bjelodano je jasno da smo dobili nespretnu i lošu vlast, da ulazimo u sve težu političku i sigurnosnu krizu, da državom vlada spreg SNSD-HNS, da privreda usporava, da se ubrzano zadužujemo, da nam nakon oktobarskih izbora slijede poskupljenja itd.
Elmedin Konaković optužuje Željka Komšića i Vas da ste prihvatanjem Sporazuma o policijskoj saradnji sa Srbijom “prodali” suverenitet BiH. Koliko ima istine u tim optužbama i da li je to zaista Sporazum koji je na štetu BiH?
– Elmedin Konaković je neobrazovani improvizator i manipulant odavno posvađan s istinom, nedorastao poziciji koju su mu poklonili. Gluposti koje priča o navedenom Sporazumu su dobar primjer za to. Radi se o sporazumu koji je neophodan u borbi sa prekograničnim organizovanim kriminalom. Pripremile su ga stručne službe, usvojile parlamentarne komisije, podržala ga nadležna ministarstva i Vijeće ministara, odobrilo Predsjedništvo BiH, izglasan je u oba doma Parlamentarne skupštine bez ijednog glasa protiv ili suzdržan, za njega su glasali parlamentarci iz SDP-a, SDA, SBB-a, SBiH-a. U lancu onih koji su ga analizirali i usvojili su Haris Silajdžić, Željko Komšić, Denis Bećirović, Zlatko Lagumdžija, Šefik Džaferović, Beriz Belkić, i sve njih i sve to dovodi u pitanje političar upitnog obrazovanja i tankog izbornog rezultata. Upravo ovaj Sporazum onemogućava direktnu saradnju entiteta RS sa Srbijom, jer je definisao način komunikacije preko kontaktnih tačaka koje su na nivou Vijeća ministara, a ne entitetskih vlada.
To znaju i zvaničnici Srbije, pa se zato u pokušaju da pošalju svoje „turističke policajce“ u BiH nisu pozivali na ovaj Sporazum, već na zaključke „Svesrpskog sabora“. Nakon reakcija, prije svih SDA i DF-a, iz Srbije su odustali od slanja policajaca. A onda se pojavi Konaković da optužuje isključivo one koji su reagovali – Komšića i mene, te da srbijanskim zvaničnicima „objašnjava“ kako njihovi policajci ipak mogu doći bez dozvole državnog nivoa – što, kao što rekoh, nije moguće. Jedino pitanje je da li Konaković sve to radi s namjerom ili u svom neznanju nije svjestan da postaje „korisni idiot“ velikosrpske politike?
U nizu Konakovićevih optužbi na račun SDA i DF-a je i ona o blokiranju NATO puta. Ko je zaista radio na NATO putu BiH a ko ga usporava?
– Konaković potcjenjuje ljude, računa na površnost, neznanje, zaborav. Mnogi i ne razumiju komplikovane odnose i procedure, ali kompetentni ljudi se uveliko čude nad onim što Konaković tvrdi pametujući o svemu i svačemu.
Borba za slanje prvog Programa reformi kojim je Bosna i Hercegovina ušla u fazu kandidata za članstvo se odvijala 2018. i 2019. godine, kada SDA i DF nisu dopustili SNSD-u ulazak u Vijeće ministara dok Godišnji plan nije poslan. Trajalo je to 14 mjeseci i Dodik, koji je u to vrijeme bio čan Predsjedništva BiH, je na kraju popustio. Dakle, Bosna i Hercegovina je tada postala kandidatom za članstvo u NATO savezu, što je lako provjerljivo na zvaničnoj stranici NATO-a.
Foto:Facebook
