Tim povodom, šef Odjela Kliničke endokrinologije Bosanko Horozić ističe da nova organizacija rada najviše koristi pacijentima, kojima se drugi dan po prijemu u KCUS uspostavlja dijagnoza i daje najadekvatnija terapija.
"S obzirom da se u KCUS sve analize sada rade na jednom mjestu, nema više čekanja ni upućivanja pacijenata s jedne Klinike na drugu. Ljekari se međusobno konsultuju odmah vezano za postojeće sumnje u određeno oboljenje kod bolesnika. Ranije smo morali hodati od jedne klinike do druge, što je uzrokovalno nepotrebno gubljenje vremena, produžavalo proces dijagnostike i boravak pacijenata u bolnic", izjavio je Horozić.
Naglašava da u posljednje vrijeme postoji praksa neselektivnog upućivanja pacijenata na testove inzulinske rezistencije, od ljekara sa primarnog i sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite. Na ovaj način se, kako kaže, prouzrokuju nepotrebni finansijski troškovi te gubljenje vremena pacijenata i samih ljekara.
Testovi na inzulinsku rezistencu rade se u Endokrinološkom savjetovalištu, gdje se vrši selekcija pacijenata, koji realno imaju indikacije za ovu vrstu analiza.
Horozić skreće pažnju da poseban problem predstavlja i pogrešno propisivanje inzulina navodeći da je do sada inzulin propisivan kao lijek na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.
"Na primarnom nivou su se uglavnom propisivali određeni lijekovi koji se koriste u vidu tableta. Tu je bilo propusta koji su uzrokovali velike troškove FZZOiR, jer su se propisivali visoko sofisticirani lijekovi za liječenje šećerne bolesti, izuzetno skupi, koji nisu dali prave rezultate u liječenju pacijenta. To nisu lijekovi koji su se ranije koristili za liječenje dijabetesa, već potpuno nova grupa lijekova sa kojima mogu raditi i koje mogu propisivati samo oni koji vladaju tom materijom. Mislim da je najbolja opcija da se propisivanje inzulina raposredi na sekundarnom B i tercijarnom nivou, a na sekundarnom nivou da se eventualno ostavi propisivanje bazalnih humanih inzulina. Na ovaj način bismo napravili veliki uštede. Imamo ogroman broj pacijenata koji nam se javljaju jer nisu dobili adekvatnu inzulinsku terapiju od ljekara primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Inzulin trebaju propisivati samo subspecijalisti endokrinolozi, kako bi se pacijentu pružila adekvatna terapija i zaustavilo eksperimentisanje ovim lijekom", kazao je Horozić.
Generalna direktorica KCUS Sebija Izetbegović ukazala je na potrebu da se definiše šta su to urgentni slučajevi, šta je indikacija za detaljnije analize, te ko i kada može raditi određene dijagnostičke pretrage.
"Ne bi trebalo da ljekari porodične medicine na osnovu zahtjeva pacijenta daju uputnice za veoma skupe i nepotrebne dijagnostičke procedure, jer se taj način uzima mjesto bolesnicima koji uistinu trebaju uslugu hitno, neopravdano se stvaraju liste čekanja i prouzrokuju troškovi", kaže Izetbegović.
Dodaje da se samo na Endokrinološkom savjetovalištu KCUS svakodnevno vide primjeri bolesnika koji se bez valjanog razloga upućuju na različita testiranja. Neophodnim smatra da se pravilno odredi put kretanja bolesnika kroz čitav zdravstveni sistem, čemu mora prethoditi detaljan pregled na primarnom nivou zdravstvene zaštite.
Po njenim riječima, posvećenost, znanje i strpljivo sakupljanje informacija koje pacijent daje o svojim tegobama, pravilno određenom dijagnostikom je put koji vodi ka tačnoj dijagnozi.
"Primarni nivo u domovima zdravlja kao i porodična medicina ne mogu služiti samo za pisanje recepata i uputnica. Trebamo ozbiljnu reformu zdravstvenog sistema, koja uključuje i preventivne programe. Rana i pravilna dijagnostika najbolji je način bržeg liječenja i spriječavanja ozbiljnih posljedica bolesti. Imamo dovoljno novca koji reformom treba pravilno usmjeriti. KCUS je najbolji primjer kako se vrijednim i upornim radom može popraviti zdravstveni sistem, na potpuno transparentan način", zaključila je Izetbegović, navedeno je u saopćenju PRESS KCUS-a.
