. U HDZ-u su protiv nametnutih rješenja, dogovor treba biti pronađen u okviru institucija što bi omogućilo da izbori 2022. godine budu u rasterećenoj atmosferi, poručili su ranije. No kako do dogovora, ako su stavovi i dalje nepromjenjeni.
U principima o formiranju vlasti koji i dalje ostaje temelj pregovara vladajućih političkih partija, uz ostalo se navodi kako je neophodno implementirati sve presude domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon BiH kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, te njihovo legitimno predstavljanje na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom BiH.
Ono što bi moglo predstavljati problem ponovo je različito tumačenje onoga što je dogovoreno. Za HDZ prioritet su odluke Ustavnog suda, u SDA smatraju kako u paketu moraju biti riješene sve presude.
U mišljenju Evropske komisije o BiH, podsjetimo, navedeno je kako Ustav BiH sadrži odredbe koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, što se mora mijenjati. U tom kontekstu .posebno navedan je presuda u predmetu Sejdic i Finci.
Mjesecima se u Parlamentu pregovaralo o Izbornom zakonu, prvo u okviru inter-resorne radne grupe, nakon toga u zgradi Evropske komisije pod pokroviteljstvom delegacije EU u BiH i Američke ambasade. No nije se odmaklo daleko jer insistiralo na prijedlozima koji su suštinki različiti. Dok se u HDZ-u pozivalo na presudu Ustavnog suda u u predmetu Ljubić i koncept “konstutivnosti naroda” i legalnog političkog predstavljanja, uslovno rečeno druga strana SDP, DF; Naša Stranka, SDA odgovarili kako se ni u presudi nigdje ne navodi “legitimno političko predstavljanje, posebno ne naroda” niti postoji instrukcija kako to treba uraditi.
Od pregovora se odustalo jer je konstatovano da je u izbornoj godini ovo pitanje previše komplesno da bi se dogovorilo. Godinu dana kasnije, kako je poručio lider HDZ-a primarno je da u Federaciji nastavi raditi vlada koju imamo, jer će se stavovi na nivou Federacije teško usaglasiti.
