Ti su izbori ključni za buduće usmjerenje Francuske, ali i Europe, a prvi krug odredit će koja će dva kandidata odmjeriti snage u drugom, 24. travnja.
Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će to biti Macron i Le Pen, koji će tako reprizirati svoj dvoboj iz 2017. kada je centristički političar postao najmlađi francuski predsjednik u povijesti zemlje.
S obzirom na to da desnicu i socijaliste koji su dominirali francuskom politikom zadnjih desetljeća na izborima očekuje pad u zaborav, krajnje lijevi političar Jean-Luc Melenchon trebao bi po anketama biti treći, premda on vjeruje da bi mogao proći u drugi krug.
I dok je Macron prije pet godina lako pobijedio Le Pen, ta politička veteranka koja se protivi imigraciji nastoji ublažiti svoj imidž i u zadnjim anketama sustiže predsjednika.
Moguće ga je pobijediti
Macron je ušao u kampanju u posljednjem trenutku, rekavši da se usredotočio na rusku invaziju na Ukrajinu. Le Pen je u međuvremenu obilazila zemlju nastojeći pridobiti Francuze u pitanjima koja se tiču prije svega njihova svakodnevnog života.
Predsjednik se obratio pristašama na svojem prvom velikom predizbornom skupu tek u subotu, događaju koji je nalikovao na rock koncert, stupivši na pozornicu poput profesionalnog borca. No upozorio je da je poraz od Le Pen moguć. „Pogledajte što se dogodilo s brexitom i mnogim drugim izborima: ono što se činilo nevjerojatnim zaista se dogodilo”, rekao je Macron, aludirajući na to kako je Donald Trump porazio Hillary Clinton na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.
Macron je u anketama dobio vjetar u leđa nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu, ali Le Pen zadnjih tjedana smanjuje vodstvo koje se donedavno činilo sigurno.
Ispitivanje Harrisa Interactivea, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, pokazalo je da je Macronovo vodstvo u drugom krugu najmanje do sada – on mi mogao dobiti 51,5 posto glasova, a Le Pen 48,5 posto. „Kada se govorilo da se očekuje automatski reizbor Emmanuela Macrona, pokazalo se da su to lažne vijesti”, rekla je Le Pen. „Savršeno je moguće poraziti Emmanuela Macrona i radikalno promijeniti politiku ove zemlje”, dodala je.
Druge ankete daju Macronu nešto veću prednost, ali i dalje premalu da bi bila sigurna. Ispitivanje Ifop-Fiduciala, čiji su rezultati također objavljeni u ponedjeljak, pokazalo je da Macron ima potporu 53 posto ispitanika, a Le Pen 47 posto.
Marine Le Pen doživljava „snažnu dinamiku na kraju kampanje… Drugi krug će izgleda biti puno tješnji nego 2017. kada je Macron pobijedio s više od 66 posto glasova”, rekao je Jean-Daniel Levy, direktor Harris Interactivea.
„Klan, a ne okupljanje”
Ulozi su golemi. Macron obećava daljnje reforme Francuske ako osvoji novi mandat i vjerojatno će zadržati svoj status prvog državnika Europe nakon što je s vlasti otišla bivša njemačka kancelarka Angele Merkel.
Francuska na čelu s Le Pen vjerojatno bi zauzela strože stajalište prema imigraciji i integraciji, a dovedeno bi bilo u pitanje i zadržavanje globalnog diplomatskog utjecaja Pariza u svijetu nad kojim se nadvila sjena ruske agresije.
Ona nastoji detoksificirati svoju stranku od nasljeđa njezina osnivača, svojeg oca Jean-Mariea Le Pena pa ju je tako preimenovala u Nacionalno okupljanje (RN) umjesto Nacionalne fronte (FN), ali Macron i njegovi saveznici inzistiraju da se nije promijenila. „To nije okupljanje, to je klan”, rekao je Macron u intervjuu za regionalne novine objavljenom u ponedjeljak.
Premda je u Njemačkoj socijaldemokrat Olaf Scholz naslijedio Merkel, desnica drugdje u Europi doživljava uzlet.
Mađarski premijer Viktor Obran, Putinov najbliži saveznik u EU-u, protekli je vikend na izborima dobio novi mandat.
Pobijedi li, Macron bi bio prvi francuski predsjednik od Jacquesa Chiraca 2002. koji je osvojio drugi mandat nakon što su desničar Nicolas Sarkozy i socijalist Francois Hollande vladali samo jedan.
Borba suparnika
Ankete prognoziraju da će Macron pobijediti u prvom krugu s više od 20 posto glasova, a slijedit će ga Le Pen i potom Melenchon, vođa krajnje lijeve Nepokorene Francuske (LFI). On se oslanja na kasni uzlet zahvaljujući neobičnom događaju u utorak kad se kao hologram istodobno pojavio u 12 gradova širom zemlje sa skupa koji se održavao uživo u Lilleu. „Macron protiv Le Pen – to se neće dogoditi” iszistirao je u utorak, ustvrdivši da bi se čak i on mogao provući u drugi krug umjesto Macrona. „Pogledajte krivulje (u anketama)”, rekao je za Sud Radio.
Drugi na ljevici, kandidati Zelenih i komunista nisu privukli pozornost birača, dok će socijalistička kandidatkinja Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, po projekcijama teško dobiti i dva posto glasova.
Valerie Pecresse, kandidatkinja Republikanca, stranke bivših predsjednika Chiraca i Sarkozyja, izgleda da također nije u igri nakon kampanje koja nikada nije dobila na zamahu.
Sarkozy, koji i dalje ima utjecaja na desnici unatoč sudskim presudama zbog korupcije, nije se potrudio čak ni podržati je, što je za nju velik minus.
Krajnji desničar Eric Zemmour prošle se godine senzacionalno uključio u kampanju, ali je s vremenom posustao, a analitičari kažu da je zapravo pomogao Le Pen koja u odnosu na njega ostavlja umjereniji dojam.
