U toku prošle godine, Bosna i Hercegovina je primila 402 svog državljana koji su vraćeni na osnovu sporazuma o readmisiji, pri čemu se najveći broj povrataka, njih 326, odnosi na one iz Njemačke.
Ove brojke su navedene u Izvješću o prihvatu i integraciji povratnika za 2023. godinu koje je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Pored Njemačke, iz Francuske je vraćeno 22 bh. državljana, dok su iz Švicarske readmisirane 9 osoba, a iz Švedske 6. Iz Španjolske, Grčke, Belgije i Crne Gore vraćene su po dvije osobe, dok je po jedna vraćena iz Austrije, Italije i Srbije. Najviše građana, 289, vraćeno je u Federaciju Bosne i Hercegovine, dok su 54 osobe vraćene u Republiku Srpsku, uključujući 25 u Brčko Distrikt. Za jednu osobu nije bilo moguće utvrditi posljednje mjesto prebivališta.
Struktura readmisiranih uključuje kronične bolesnike, starije osobe, ovisnike o psihoaktivnim tvarima, pripadnike romske nacionalne manjine, kao i osobe loše socioekonomske prošlosti. Navedeno je i da neadekvatan prihvat i integracija povratnika može negativno utjecati na izvještaje Europske komisije i obveze iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
Također, broj priznatih zahtjeva za azil bh. građana u EU je vrlo mali, što uz jačanje političkih stranaka koje se protive novim migracijskim kretanjima, može dovesti do povećanja broja povrataka na temelju sporazuma o readmisiji. Zbog brzog povratka, postoji zabrinutost da postojeći kapaciteti neće biti dovoljni, što zahtijeva jačanje institucionalnih kapaciteta za prihvat i integraciju.
U 2023. godini, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je izdvojilo 150.000 maraka u obliku granta za podršku općinama koje su uključene u sistem prihvata i integracije povratnika. Taj novac je raspoređen među 26 mjesnih zajednica i Dom za djecu bez roditeljskog staranja u Sarajevu, s kojima ministarstvo ima potpisan protokol o suradnji.
