Grad Bihać se suočava s ozbiljnim demografskim promjenama, što potvrđuju i posljednji izborni rezultati.
Usporedba broja glasova iz 2020. i 2024. godine otkriva zabrinjavajući trend.
Naime, 2020. godine na izborima u Bihaću glasalo je 23.137 građana, dok je 2024. taj broj pao na 19.869, što znači da je za četiri godine manje 3.268 građana izrazilo svoje biračko pravo
Ovaj pad postavlja ključna pitanja o demografskim kretanjima i općem stanju u Bihaću.
Najveći razlog ovakvog smanjenja broja glasova je svakako migracija. Trend unutrašnjih i vanjskih migracija, koji traje već godinama, čini se da ima ozbiljne posljedice za broj stanovnika u Bihaću, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Unutrašnja migracija i odlazak mladih
Veliki broj mladih napušta Bihać u potrazi za boljim životom u većim gradovima unutar Bosne i Hercegovine, poput Sarajeva, Tuzle ili Mostara, ali i u inozemstvu. Nezaposlenost i nedostatak prilika za ekonomski napredak prisiljavaju mlade ljude da napuste svoje rodne gradove. Značajan broj Bišćana odlazi u zapadnoevropske zemlje, tražeći stabilnija radna mjesta, bolji standard života i obrazovne mogućnosti.
Migracije su direktno povezane sa smanjenjem broja birača, jer se stanovništvo ili fizički iseljava ili postaje sve manje zainteresirano za politički život u zemlji koju su napustili. Ovaj problem dodatno komplicira činjenica da se velik broj mladih, čak i kada se isele, ne vraćaju kako bi glasali.
Posljedice za društvo i ekonomiju
Trend iseljavanja prijeti da u dogledno vrijeme dovede do daljnjeg biološkog nestanka domicilnog stanovništva, što može imati ozbiljne posljedice ne samo za demografsku sliku, nego i za ekonomski i društveni razvoj Bihaća.
Manji broj stanovnika podrazumijeva i manji broj radno sposobnog stanovništva, što dodatno usporava lokalnu ekonomiju i smanjuje prilike za oporavak i razvoj.
Gradovi poput Bihaća, koji se oslanjaju na domaću radnu snagu, sve više gube potencijal za privlačenje investicija i stvaranje novih radnih mjesta. Smanjenje broja stanovnika utiče i na smanjenje potrošnje, što dalje pritišće lokalne privredne subjekte.
Rješenja i perspektive
Da bi se zaustavio ili barem ublažio ovaj negativan trend, potrebne su hitne mjere. Lokalne vlasti trebale bi poduzeti korake kako bi stvorile povoljnije uvjete za život, uključujući otvaranje novih radnih mjesta, unapređenje infrastrukture, kao i stvaranje programa za mlade koji bi ih motivirali da ostanu u Bihaću.
Također, potrebno je intenzivirati projekte koji bi potaknuli povratak iseljenih građana.
Pored toga, Bihać bi trebao ojačati svoje turističke kapacitete i razvijati lokalne potencijale, kao što su prirodna bogatstva i kulturno-historijske znamenitosti, kako bi postao privlačniji za investicije i privremeni boravak.
S obzirom na aktuelne trendove, budućnost Bihaća ovisi o hitnim i efikasnim akcijama na demografskoj, ekonomskoj i političkoj sceni.
Ako se ne postavi jasna strategija za rješavanje ovih problema, broj birača, kao i broj stanovnika, nastavit će padati, a grad će se suočiti s dodatnim izazovima u narednim godinama.