Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga.
Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju, kazao je u razgovoru za Vijesti.ba zastupnik u Evropskom paralamentu Jasenko Selimović.
Kako gledate na istupe hrvatskih europarlamentaraca, prije svega Marijane Petir, koji u kontinuitetu vode jednu negativnu kampanju protiv Bosne i Hercegovine, pri tome tvrdeći da uz granicu sa Hrvatskom niču nova i brojna vehabijska naselja te da sa te strane Bosna i Hercegovina predstavlja sigurnosnu prijetnju po Hrvatsku, unatoč informacijama sigurnosnih agencija koje kažu da takav trend ne postoji?
SELIMOVIĆ: Čini se da je predizborna kampanja već počela, te vjerujem da su ovo načini dizanja nacionalnih tenzija koji donose glasove birača. Ovo nije nažalost ništa neobično ni za Zapadni Balkan, ni za neke druge zemlje EU- to se nažalost svuda dešava. Sjetimo se primjera Srbije kada je nedavno poslat voz na Kosovo sa natpisima „Kosovo je Srbija“. Igranje na kartu nacionalizma je česta praksa zemalja regiona za dobivanje glasova, koju treba jako osuditi. Radikalizam i terorizam su zajednički problem, kako Evropske Unije, tako i Zapadnog Balkana i trebamo se zajedno boriti sa tim fenomenom.
Niko se ne plaši ekstremizma u BiH više nego Bošnjaci u Bosni i Hercegovini, a mislim da se na taj faktor često zaboravlja. Ne znam koliko i da li ovi istupi mogu naškoditi međunarodnom ugledu Bosne i Hercegovine, ali također očekujem od BH političara i institucija da adekvatno odgovore na ovakve tvrdnje, a ne da sve ostane na ovim optužbama.
Iz Evropske Komisije su na prošlom sastanku Odjela za sigurnost i odbranu naveli da je do sada 188 muškaraca i 61 žena iz BiH otišla na strana ratišta. Takođe, vrlo je važno da se napomene da od 2016 nije bilo novih odlazaka. Ovaj problem, koji nije nimalo beznačajan, treba usporediti i sa ostalim zemljama Evropske Unije.
Iz Švedske, prema izvoru Švedskog sigurnosnog servisa, je otišlo nešto vise od 300 osoba, od čega je 120 iz Geteborga. Iz Belgije, prema zvaničnim podacima Fundamental Rights Agencije, je otišlo oko 440 osoba na strana ratišta, dok za Austriju taj broj iznosi oko 150 osoba. Očito je da BiH nema veći problem nego druge zemlje, dakle, ne treba podizati islamofobiju.
Istovremeno se moramo sjetiti da je ovo ozbiljan problem, i za BiH i za druge zemlje EU. Proširenje EU na Balkan je jedan od najboljih načina zajedničke borbe sa ovim problemom. Integracija zemalja Zapadnog Balkana je i iz tog razloga neophodna, kako bismo se zajedničkim snagama borili protiv radikalizma.
- Istovremeno gospođa Petir kao zastupnica Hrvatske u EU parlamentu otvoreno veliča presuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, negirajući presude Suda Ujedinjenih nacija ( što je možda i preseda u parlamentarnoj praksi EU) a ne možemo čuti da neko od EU zvaničnika se ne ogradi, od takvih istupa. Kako Vi gledate na sve to?
SELIMOVIĆ: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju jeste, kao što navodite, Sud Ujedinjenih Nacija i međunarodno je priznat. Već ranije sam govorio o radu Suda, koji je za svoje godine postojanja uspio da skupi spise koji svjedoče o ratnim događanjima na teritoriji bivše Jugoslavije na 2.5 miliona stranica transkripta. Za 24 godine rada, Sud je osudio 90 osoba, sviđalo se to nekome ili ne. Sve presude su donesene s razlozima, nakon dugogodišnjeg rada iskusnih Sudija, te ne smatram primjerenim da se sumnja u pravomoćne presude, niti da se veličaju ili brane bilo bivši ili sadašnji osuđenici. Zemlje koje su članice Evropske Unije ne smije da poriču odluke koje su konačne, jer poštivanje odluka međunarodnog suda je prvi uslov države prava. Presude su donesene na osnovu dokaza i ne vidim razlog zašto bi neka osoba iz javno-političkog života ulazila u promociju tih osoba. Da li to znači da se neko slaže sa politikom ili ideologijom te osobe, u to ne bih da ulazim. Siguran sam da se, recimo, u Njemačkoj takva slika ne bi tolerisala, te bi naišla na negativne reakcije i osude javnosti.
- I SDP Hrvatske, iako se u tome smislu od njih možda očekuje fleksibilniji stav, potpuno je saglasan sa navodima Petir. Njihov zastupnik gospodin Tonino Picula u intervju za Avaz iznosi slaganje sa Petir.
SELIMOVIĆ: Gospodin Picula vodi odbor za Odnose sa BiH i Kosovom u Evropskom Parlamentu, te je učinio dosta toga za BiH u vrijeme svog mandata. On je sam naveo da je potrebno dobiti reakciju ili feedback na ovakve izjave i baviti se konkretnim brojkama, te time ne mislim da je imao namjeru ići na veliku štetu Bosni i Hercegovini. Mislim da i on raspolaže brojkama Evropske Komisije i sigurnosnim agencija, te je trebao navesti da je zajednički rad sa Evropskom Unijom i neumoran rad na integraciji zemalja Zapadnog Balkana u EU jedan od razloga naše intenzivne saradnje i rada na proširenju EU. Opet kažem, očekivao bih od BH strane reakcije na to i taj proaktivnijipristup u promociji vrijednosti i potencijala koje Bosna i Hercegovina ima. Ne znam koliko daleko su se čule ove izjave, ali bih volio i da se reakcije iz BiH budu jednako glasne i usuglašene, na osnovu činjenica koje ima i Evropska komisija, ali i na koje upućuju sigurnosne agencije BiH i EU.
