Ružnić je nedavno pisao Evropskoj komisiji, tražeći pomoć, a u pismu je kritikovao šefa Delegacije Evropske unije u BiH Johanna Sattlera (Johanna Sattlera).
– U julu 2019. smo održali sastanak s ministrom Mektićem. Tom prilikom zajedno smo identificirali neophodne korake koje BiH mora napraviti kako bi se osigurala učinkovita kordinacija upravljanja granicom i migracijskim kapacitetima na svim nivoima, kao i funkcioniranje azilantskog sistema – ključnog prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Dalje, razgovarali smo o potrebi da BiH preuzme odgovornost za privremene prihvatne centre koje financira EU i odredi dodatne lokacije pogodne za smještajne kapacitete širom zemlje. S tim u vezi, pozdravili smo volju bh. vlasti da identificira imovinu u javnom vlasništvu. Sa strane Evropske komisije, spremni smo da nastavimo pružati financijsku i tehničku podršku.
Od tog trenutka, izdvojili smo dodatnu značajnu podršku, najprije nedavni dodatni iznos of 20 miliona eura, što u konačnici iznosi 60 miliona eura. Osim toga, viši ekspert za pitanje migracija, Nino Hartl, koji je imenovan kroz podršku EU, preuzeo je poziciju u Ministarstvu sigurnosti BiH u januaru 2020. kako bi se olakšala interna kordinacija između svih relevantnih vlasti u BiH. U tom kapacitetu, Hartl je posjetio mnoge prihvatne centre u zemlji i sastao se s Vama u nekoliko navrata u periodu prije blokade uzrokovane Covid-19 epidemijom – naveli su iz Evropske komisije.
Evropska komisija se složila sa Ružnićevom konstatacijom da “rezultati još uvijek ne postoje”, ali da za takvo stanje nije kriva Evropska unija. Naveli su kako ih iznenađuje što premijer USK smatra da je to posljedica nedjelovanja Evropske unije.
– Dozvolite da budem krajnje jasni: dok smo mi izvršavali ono što smo obećali, ostatak neophodnih koraka koji se trebaju poduzeti su na vama i ostalim vlastima BiH, posebno kada se radi o utvrđivanju odgovarajućih javnih površina za dodatne privremene prihvatne centre – navedeno je iz Brisela.
Pružili su podršku radu Johana Satlera, istakavši kako imaju puno povjerenje u djelovanje specijalnog predstavnika EU i šefa Delegacije EU, “koji održava direktan i učestali kontakt sa svim nivoima vlasti od preuzimanja mandata, kako bi se olakšalo upravljanje migracijama u Vašoj zemlji”.
– Također pohvaljujem napore gospodina Hartla. Nažalost, njihove usluge nisu slijeđene. Izražavam duboko žaljenje zbog koraka koje su vaše vlasti poduzele tokom proteklih nekoliko mjeseci, uključujući i prijetnje za zatvaranje prihvatnih centara, opstrukciju rada humanitanrih partnera, nasilno izmještanje ranjivih osoba u kamp Lipa, i nepoštivanje odluka koje je donijelo Ministarstvo sigurnosti. Sad kada su kapaciteti u kampu Lipa popunjeni, migranti se ne smiju dodatno prevoziti a svi kapaciteti u kampu Bira moraju biti u potpunosti dostupni. Dozvolite mi da dodam da svaka upotreba nasilja, bez obzira s koje strane, neprihvatljiva je i mora biti detaljno i učinkovito istražena – poručili su iz EK.
Evropska komisija je podsjetila kako bi nasilno zatvaranje migrantskih kampova Bira i Miral napravilo prazninu u osiguravanju smještaja i dovelo do druge humanitarne krize na jesen i u zimu ove godine.
– Kao što je već ambasador Satler napisao bivšem ministru Radončiću, ovakav razvoj događaja izaziva ozbiljnu zabrinutost u vezi s poštivanjem vladavine prava i ljudskih prava. Komisija očekuje od kantonalnih vlasti da poštivaju domaće zakone i autoritet odgovornih državnih institucija, te da olakšaju njihove i aktivnosti međunarodnih partnera. Ovo je jedini način da se osigura sigurnost građana vašeg kantona u trenutnoj situaciji. Ukoliko se to ne dogodi, Komisija će preispitati svoju podršku u polju upravljanja migracijama od koje su i Bosna i Hercegovina i Unsko-sanski kanton do sad imali koristi. Očekujem da trenutno djelujete kako bi zaustavili ovaj negativni trend – zaključeno je u pismu iz Brisela.
