Gotovo polovina Ukrajinaca od 18 do 55 godina spremna je izravno sudjelovati u borbama protiv ruske agresije, pokazuje anketa norveškog instituta koji je ocijenio da je motiviranost nevjerojatno visoka.
Oko 70 posto ispitanih muškaraca i oko 30 posto žena reklo je da je spremno boriti se, pokazuje anketa čije je rezultate objavio Institut za istraživanje mira u Oslu uz pomoć mjesne agencije za istraživanje javnog mišljenja Info Sapiens.
Reprezentativan uzorak
Potonja je ispitala više od 1.000 Ukrajinaca u dobi za mobilizaciju, sa zadaćom da izradi reprezentativan uzorak, unatoč teškoćama u provedbi ankete usred rata, prenosi HRT.
Ispitanici – muškarci i žene u jednakom omjeru – u trećoj sedmici sukoba (od 9. do 12. marta) odgovarali su putem interneta o tome kako bi sudjelovali u ratu, birajući između četiri oblika pružanja otpora.
Za “pomoć u otporu izravnim sudjelovanjem u borbi na otvorenom terenu protiv ruskih i proruskih snaga”, 49 posto ispitanika odgovorilo je da bi taj izbor bio za njih “veoma vjerojatan, umjereno vjerojatan ili prilično vjerojatan”, navodi Institut.
Za “pomoć u otporu izravnim sudjelovanjem u borbama u rovovima ukrajinskih snaga”, svi odgovori koji sugeriraju sudjelovanje čine gotovo 47 posto.
Tri četvrtine (75 posto) ispitanika spremno je priključiti se dragovoljcima “kako bi pomogli žrtvama rata, primjerice ranjenim civilima i vojnicima”, a 80 posto kako bi “pomogli u otporu pružajući nevojnu potporu ukrajinskim snagama (u hrani, informacijama, streljivu…)”, navodi Institut.
Žestok otpor
“Motiviranost ukrajinskog naroda da se bori protiv osvajača je nevjerojatna”, ističe norveški institut u analizi ankete objavljenoj u subotu.
Nakon mjesec sukoba, otpor koji pruža Ukrajina iznenadio je mnoge vojne analitičare i čini se da je ruska ofenziva sada uvelike zaustavljena.
Anketa ujedno zaključuje da motiviranost za borbu raste u mjeri u kojoj su ispitanici izravno stradali u ruskim napadima.
“Odlučnost s kojom Ukrajinci ulaze u rat rast će razmjerno teroru kojemu su izloženi”, ocijenio je suautor studije Henrikas Bartusevicius.
