Vrelo ljeto u Njemačkoj ovih dana će se usijati i politički – prvog septembra su pokrajinski izbori u Saksoniji i Brandenburgu na istoku zemlje. Mjesec dana kasnije bira se u Tiringiji, također pokrajini koja je nekada bila u sastavu Istočne Njemačke, navodi se u analizi Deutsche Wellea.
Ishod neće reći samo ko će vladati tim pokrajinama u narednih pet godina, već bi mogao da ima dalekosežne posljedice po dešavanja u političkom Berlinu, prenosi Radiosarajevo.
1. Desničarska Alternativa za Njemačku pobeđuje?
Jačanje desnice kao što je Alternativa za Njemačku (AfD) ne može se nazvati istočnonjemačkim fenomenom – oni su u međuvremenu zastupljeni u svim pokrajinskim parlamentima širom zemlje. Pa ipak najveću podršku imaju na istoku, gdje su njihovi pokrajinski rukovodioci posebno tvrdi na riječima i posebno ekstremni.
Dok na nivou cijele Njemačke AfD u anketama ima oko 14 posto podrške, u Saksoniji ima izgleda da osvoji 25 posto, a u Brandenburgu 21 posto glasova – time bi mogli da postanu najjača stranka. To bi bile njihove prve pobjede, a i prvi put da od Drugog svjetskog rata u nekoj njemačkoj pokrajini ekstremni desničari završe kao najjača stranka.
Istraživanja pokazuju da je među biračima na Istoku glavna tema prema kojoj se opredeljuju – migracija, odnosno izbjeglička kriza.
2. Ljevica na raskrsnici
Tiringija trenutno u vidu Boda Ramelova ima prvog i jedinog ljevičarskog premijera u historiji. Ljevica je od ujedinjenja tradicionalno jaka na istoku što nije ni čudo - to su dijelom nasljednici nekadašnje režimske partije DDR.
Međutim, nisu unutarstranačke prepirke jedino što muči Ljevicu. Pokazalo se da, kao partija protesta protiv "establišmenta", Ljevica okuplja i birače kojima nije problem da pretrče krajnjoj desnici.
3. Da li Zeleni mogu da napreduju?
Istok Njemačke uvijek je bio težak teren za Zelene koji su privlačili bolje obrazovane i bogatije birače iz urbanih sredina. Posebno im je teško u Saksoniji i Brandenburgu, tradicionalno rudarskim pokrajinama - Zeleni se pak zalažu za obnovljivu energiju.
Ranije su se Zeleni često mučili da preskoče izborni prag od pet posto, ali sada to neće biti slučaj. Jer Zeleni su na saveznom nivou jači nego ikad, odlično su prošli i na europskim izborima u maju. Dio objašnjenja leži u tome što su se profilisali kao anti-AfD posebno kada se radi o migraciji. Također, borba protiv klimatskih promjena sve više zaokuplja i javno mnjenje, a Zeleni su u tome pioniri.
Vrlo je moguće da će rezultat Zelenih biti taman takav da budu jezičak na vagi i da svakako učestvuju u vlasti.
4. Šta izbori znače za Vladu Angele Merkel?
Svašta. Najprije, njeni Demokršćani posrću dok su koalicioni partneri Socijaldemokrate u takvoj distopiji da je vrlo moguće da ove jeseni raskinu vladajuću koaliciju. Brandenburg je tradicionalno uporište Socijaldemokrata, a Saksonija Konzervativaca – ako tamo te partije prođu loše, bit će to još jedan dokaz da nešto mora da se menja.
Obje nekada divovske stranke su najavile da će polovinom oktobra procijeniti rad vladajuće koalicije. Ukoliko dođu do zaključka da treba da prekinu saradnju, postoji mogućnost da se Njemačka prvi put okuša u manjinskoj vladi koju bi i dalje vodila Merkel do redovnih izbora 2021. godine.
5. Koji je ishod vjerovatan?
Zbog jačanja AfD u pomenutim pokrajinama matematika najvjerovatnije neće dozvoliti da se formiraju koalicije samo dvije stranke – biće potrebno tri ili četiri. Sa desničarima za sada niko ne želi da sarađuje, a Demokršćani imaju problem da sarađuju i sa Ljevicom.
Koalicije sa mnogo članica mirišu na nestabilnost, na eksperiment – nešto od čega Nijemci zaziru u političkom životu. Tri istočne pokrajine zajedno broje samo deset posto populacije, ali ovi izbori će zanimati cijelu naciju.
