Petogodišnja politika kitolova obnavlja se nakon što je ministar za ribarstvo Kristjan Juliusson objavio da će godišnja kvota biti 209 kitova perajara i 217 kitova usana u narednih pet godina, prenosi AP.
I dok mnogi Islanđani podržavaju lov na kitove, sve veći broj biznismena i političara protivi se toj praksi, zbog ovisnosti te sjevernoatlantske otočke nacije od turizma.
Turizam unosniji od ribarstva
Kitolov, kažu oni, loš je za biznis i predstavlja prijetnju reputaciji zemlje i rastućem međunarodnom turizmu, koji je postao okosnica nacionalne ekonomije otoka.
Islandska putnička asocijacija izdala je saopćenje u kojem se kaže da Vlada nanosi štetu "velikim interesima" nacije i ugledu zemlje, kako bi se okoristio mali sektor lova na kitove, koji se bori da proda svoje proizvode.
"Njihovo tržište za kitove su Japan, Norveška i Republika Palau", kaže se u saopćenju i dodaje da je "naše tržište čitav svijet".
Islandska statistička agencija kaže da turizam sudjeluje sa 8,6 posto u ekonomiji otoka.
U 2016. godini turizam je proizveo više dobiti od ribarske industrije Islanda, prvi put u historiji, prenose Agnecije.
Zabrana komercijalnog kitolova
Island ima četiri broda naoružana harpunima, koji su u vlasništvu četiri pomorske kompanije, koje izvještavaju da posluju s gubitkom ili malim profitom.
Prošle godine industrija je ubila pet kitova usana i 145 kitova perajara, kažu podaci Direktorata za ribolov.
Međunarodna komisija za kitove - IWC proglasila je zabranu komercijalnog kitolova tokom 1980-ih godina, zbog smanjenja njihovog broja.
