Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini mora donijeti svoj stav, odnosno to će biti zvaničan stav najviših organa Islamske zajednice u BiH i fetva kako tretirati i šehitluke i ogromne zločine koji su se desili u dolini Sane, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Hasan efendija Makić, muftija bihaćki.
On je istakao kako je građanima Prijedora i Kozarca, ali i cijele doline Sane učinjena nepravda, jer se strašni zločini koji su se desili nisu nazvali pravim imenom, čak ni u presudama Haškog tribunala, uprkos činjenici da su se tu desila stradanja koja su slična onima u Srebrenici.
“Svakako da to boli. Mi smo kao Islamska zajednica u BiH, odnosno Medžlis Islamske zajednice Kozarac zatražio je da Islamska zajednica u BiH na najvišem nivou pokrene inicijativu tretiranja šehitluka i zločina koji se desio u dolini Sane. U tom pogledu, Vijeće muftija raspravljalo je o tome i pravilo analize. Zadužena je posebna komisija, posebni stručnjaci koji su vješti u tim sudskim presudama. Mi smo kompletirali sve te sudske presude, čak i one međupresude (odluka o utemeljenosti osnove tužbenog zahtjeva) u kojima se spominje genocid”, naveo je muftija Makić.
Muftija bihaćki kaže kako se u međupresudama Haškog suda spominje genocid u dolini Sane i u Prijedoru, međutim da njega u konačnim presudama nema.
“Ali, stvar je tu malo i politike, u smislu da je jednostavno Prijedor, što bi se reklo, zakasnio. Zločin u Prijedoru desio se početkom rata. Svijet je nijemo posmatrao. Niko nije reagovao. Ništa se nije desilo. A, jednostavno, Srebrenica je bila u očima javnosti. Zločin i genocid u Srebrenici dešavao se pred očima svijeta. To je svako vidio, i to odmah vidio. Ovo u Prijedoru tek je trebalo dokazivati, tražiti naše ubijene, tek je trebalo klanjati dženaze, tek je trebalo organizovati šehitluke”, naglasio je efendija Makić.
Prošlo je puno godina, navodi muftija bihaćki, dok se ustanovila istina o Prijedoru. Čak je, navodi efendija Makić, objavljena i knjiga ubijenih u Prijedoru koja imenom i prezimenom sadrži oko 3.200 osoba.
“To je na opštini Prijedor. Ako se uzme u obzir da nije samo Prijedor, nego osam opština, onda je zločin daleko veći. U knjizi vezano za Prijedor je spomenuto oko 3.200 šehida. A, svakako da je i u drugim opštinama u dolini Sane, u Sanskom Mostu, Ključu, Bosanskom Novom ubijen veliki broj osoba. Jeste manje nego u Prijedoru i Kozarcu, ali se radi ukupno oko 4.000-5.000 šehida u dolini Sane”, istakao je muftija Makić.
O razmjerama stravičnih zločina u dolini Sane, a posebno područja Prijedora, najbolje svjedoči, kaže muftija Makić, jučerašnji dan, 24. maj, koji se obilježava kao dan napada i stradanja Kozarčana.
“Na Šehitlucima u Kozarcu leži više od 1.200 šehida. Ove godine obilježavamo 26 godina od početka napada na Kozarac, koji je rezultirao ovolikim zločinom. Upravo ovi nišani najzornije govore kolika je razmjera zločina koji su se tu desili”, istakao je efendija Makić.
Dva dana prije Kozarca, odnosno 22. maja, obilježena je i godišnjica napada na Hambarine, a u subotu, 26. maja, obilježit će se i godišnjica sjećanja na formiranje logora Trnopolje.
