Imajući u vidu činjenicu da nakit svake vrste, auto, vikendica, zemlja koja se ne obrađuje (ili se obrađuje iz hobija), luksuzan namještaj ili namještaj koji nije neophodan itd., mora ući u obračun viška imovine; onda ostaje konstatacija da je velika većina muslimana dužna klati kurban.
Kurban se kolje samo za sebe. Žena koja ima svog vlastitog imetka: novca, nakita ili bila koje druge pokretne ili nepokretne imovine dužna je zaklati kurban za sebe.
U pogledu obaveze kurbana za svoju maloljetnu djecu islamski učenjaci su se razišli. Saglasni su da majka ne treba klati za svoju djecu pa makar bila i bogata, ali u pogledu oca imaju dva mišljenja.
Imami Muhamed i imami Jusuf smatraju da otac nije obavezan zaklati kurban za svoju maloljetnu djecu pa makar ona imala i svoje vlastite imovine koju su stekla putem raznih poklona, oporuke (vasijeta), nasljedstva itd. Drugo mišljenje je imami Ebu Hanife, koji smatra da bi otac trebao zaklati kurban za svoju maloljetnu djecu, kao što je obavezan i podijeliti zekatul-fitr. Putnik nije dužan klati kurban, posebno ako se ne zadržava u jednom mjestu duže vrijeme. Siromašne osobe, dužnici itd. nisu obavezni klati kurban. Osobe s mentalnim poteškoćama se tretiraju kao maloljetna djeca.
U kurban se može zaklati: goveče, bravče i deva. U kurban ne može prispjeti ni jedna divljač kao što je srna ili jelen, pa čak ako je i pripitomljena.
Goveče i deva mogu vrijediti za sedam osoba pod uvjetom da imaju tri odnosno pet godina. Najbolje je zaklati u kurban bravče (ovna, ovcu, kozu ili jarca) – nijedno jedno ne smije biti mlađe od godine dana. Poželjno je da kurban bude potpuno zdrav i dobro uhranjen. U kurban se ne može zaklati bravče ili goveče koje ima jednu od sljedećih mana: ako je potpuno slijepo u oba ili samo jedno oko, ako je slabo, mršavo ili hromo da samo ne može doći na mjesto gdje ga treba zaklati, ako je odrezano više od pola uha ili repa, ako je bez zuba ili ih nedostaje više od jedne polovine...
Za one koji žive u mjestima gdje se klanja bajram namaz vrijeme klanja kurbana nastupa nakon obavljenog namaza i traje sve do pred zalazak sunca treći dan Bajrama.
Za one muslimane koji žive u takvim mjestima gdje se ne klanja bajram namaz, vrijeme klanja kurbana nastupa od zore prvog dana Bajrama i traje do pred zalazak sunca treći dan Bajrama.
U nekim našim mjestima uobičajeno je klanje kurbana za svoje mrtve uoči Bajrama. Odmah se mora reći da se takvo klanje ne smatra kurbanom i potpuno je bezvrijedno, jer je izvršeno prije njegova vremena, pa u tom slučaju nije ni izvršen vasijet.
Kurbansko meso se ni u kom slučaju ne smije prodavati. Najbolji postupak je onaj koji je preporučio sam Muhamed a.s.: meso se razdijeli na tri jednaka dijela tako da se 1/3 podijeli siromasima, 1/3 rodbini, komšijama i prijateljima, a preostala trećina zadrži za sebe i svoju porodicu.
